Narodno blagostanje

Страна 814 po volumenu papira u opticaju i po veličini. obrta itd. Teško se može zamisliti stanje da Ratna šteta pada, a da svi drugi papiri skaču.

Saobrazno tome redu аи Ел svih -oatalih papira odmarali su se ove nedelje, kao i kurs Ratne štete. Samo. su Blerovi papiri učinili izuzetak kao što pokazuju donje tablice kurseva i obrta:

| 6-XII 2.XI JO XI 1 XML 12 XI 7% lInv. zaiam 78.75 78.50 = — 78.50 56% Begl. prompt: 500 2.500 = . 63.— — —— 5.000 64.87 —— —. _ 64.50 6% bBegl. termin 4% Agrarci 46.—K — — 45.50 1%- Bler — о 7} 37 72:25 8% Bler 81.25 — —— 81.13 72%, Seligman К. šteta, prompt 366.75 365.75. 365.50 365.50 365RR. šteta, termin 36650. 36550. 36550 ~ 365Narodna banka 6450—" 6550.— — Agrarna banka 234.— 234— 235.— —— 7%. Stab. zajam - -- 78.6% Dalm. prompt: 1000 - - 5000 · 62.87 62.75 = 62.75 6% Dalm., termin

Obrt na beogradskoj efektnoj berzi iznosio je 3.926 hiljada. Od toga otpada na 7% Investicioni 204 hilji., 6% Begluke pr. 176 hilj., 4% Agrarce 30 hilj., 7% Bler 408 hilj., 8% BHier 319 hili., Ratnu štetu prompt 1.553 hilj., termin 693 hilj., Narodnu banku 195 hilj., Agrarnu prompt 45 hili., termin 47 hili., 7%. Stabilizacioni 87 hilj. i Dalmatince 169 hilj. ·

Za dva dana 7%, Bler skočio je od 71 na 721/> a 8% na 82, sa priličnim obrtom. Taj papir iščezava iz oplicaja, pošto ga је uopšte malo. Kako se s vremena na vreme usisavaju sa tržišta veći iznosi toga papira to se i njihovi kursevi kreću na mahove. Smatra se da će 7% Bler doći uskoro blizu 80.

Obračunski kurs za naše dolarske papire bio je 6-XII 43.7535, 9-XII 43.6112, 10-XII 43.7016, 11-XII 43.6823.

B. Naši papin) na stranim berzama

Kursevi naših papira na pariskoj berzi pokazuju svake neđelie drugu tendenciju. Kako smo to već rekli u prošlom broju, gotovo svi kursevi u nedelji od 26-XI do 2-XII bili su u du, U prošloj nedelji naprotiv izuzev 5% zajma iz 1913 god. koji je pao od 120 na 118 i 76%. zajma iz 1931 god. koji le pao od 191 na 190 svi su ostali kursevi u dosta znatnom porastu. Ovaj |je naiveći kod 41:00 zaima iz 1906 god. i iznosi 101} poena, zatim kod 41/-%, zajma iz 1909 za 51» poena па #12, код 4'/2 зајта 17 1911 ха 5 роепа-па 110, код 5% гајта 12 1902 та 2 роепа па 130, код 4% 17 1895 га 1 poen na 131,i Копаспо Код 4:/2% 12 1910 za !/» poena na 107. Kurs funding obligacija i dalje raste, tako da je u prošloj nedelji iznosio 90.

4-XII · 5-XI 6-XII 7-X1i 4%, 1895 сода. 130.— 128.50 1315—— 5% 1902 год. 126—. 129— 128— 130452 1906 god. · 107— 110— „115— 117.41/2% 1909 god. 109.50 112.— 110-— 1124:/2% 1910 god. 102— 107.—K 7106— 1{O7.41J- 6 1911 god. 102.— „107— 106— 110.5% 1913 god. 119.50 120— 118.-— 118.7% 1931 god. 188.— 188— 188— „190.5%., 1933 g. fund. 86.50 86.50 87..— 90.-—

Kursevi naših papira na njujorškoj berzi bili su: 17%. Bler 8% Bler 7%.Seligman

ТЕ дес. 1935 253/4—26 25:/4—27 | | 2312 28

__НАРОДНО_ _БЛАГ OCT AFbE

5 „а Бр, 51

ПРЕМА ВЕБХА |: = == Dok se efektna berza odmarala — sem · Blerovih dolae. skih papira, dotle se na deviznoj berzi produžilo poboljšanje. Vodeći papir funta sterlinga, koji ima reprezentitivni značaj:za devizne kurseve kod nas, nije pretrpeo velike: promene, ali:je ponuda bila vrlo obilna što |e za. naše tVOZnike_ 0 по razlika u kursu od 2—3 poena. | = Burno je bilo razviće klirinške uputnice-na Berlin: "Опа

је bila pod stalnom depresijom. Ponuda je stalno premašivala

tražnju i kurs sledstveno padao. To je unelo veću zabunu-međ izvoziiike no što bi se možda po samoj kvoti. pada. moglo -da razume. Panika je dolazila otuda što Narodna banka nije intervenisala prema svome obećanju i što se, prema tome, mogao eskontovati beskrajan pad. Ali je poslednjeg dana naše obaveštajne nedelje počela Narodna banka da kupuje na kursu od 14.— d. što predstavlja za izvoznike gubitak od 20.7%. Jednog dana je Narodna banka kupila 200.000 mk. 1 tako će klirinška uputnica da se okrene malo'i protivu Narodne banke nasuprot njelom očekivanju, |er svakako da ona ne bi otkupljivala tim tempom kojim će morati da radi sada iz potrebe da spreči stropoštavanje kursa tog papira. | Bonovi

. London Berlin Beč Реда Мадата

G6G-XII 252.97 1470.— 891.11 ==, 700 209.78 9-Х1 252.12 1455.27 89228 | ____ O — 29.85 TO-XIHHI | 252.25 1432.52 892.58 —— —— 30.50 11-XII 251.94 1406.05 802.50 — —— 30.25 12-XII · 251.78 1400.— 891.— 115 — 30.50

Obrt na beogradskoj deviznoj berzi iznosio je 24,9 mil. dinara prema 19,98 mil. u prošloj nedelji. To povećanje ima se uglavnom pripisati devizi London u kojoj je obrt porastao od 8,26 mil na 10,4 mil. dinara u ovoj nedelji. Isto ie tako porastao obrt u devizi Beč od 3,87 mil. na 5,75 dinara, u пеmačkim klirinškim uputnicama od 5,37 na 6,12 mil. dinara itd.

Kursevi na ciriškoj deviznoj berzi i dalje su u malom: padu, osim deviza Pariz i Prag koje su se nešto popravile- i devize Beograd, koja notira nepromenjeno 7,02.

31-1 30-V 14-XI 20-XI 28-XI Amsterdam

209.10 200.30 208.85 208.95 209.50. 209.40 200. London. 5-XIL 12-XIi

1516. 1521 .1(5.14 15.151 15.285 15.25 1519» Njujork | |_ 31137 306625 307. 307.78 309.5/s 309.— 308.5/5. Berlin | | _ 124.50 124.60 123.65 123.80 134.50 124.20. 124.05 Pariz | 20.38 20.374 20.201/. 20.27ija 20.38 20.35 20.375 Prag | i : OIR а 8, 12.97 12.875. 1203. 12:73 12.80 12.775 JO.7901/5 Beograd ___. | | 7.02 1,002. T.— 7 — 02 1:02. 02

Na slobodnoj deviznoj berzi svi su kursevi u O Do-

Јат noftira 50.90—51,20 prema 51—511|>. u prošloj nedelji, švajcarski franak „16,45—16,55. prema 16, 55-—16,60, 'franc...franak

335—337 prema :336—337" | i funta 251—252 prema 252: 5 253,25.. Zlato se u varoši i nadalje plaća 335.

и ZAGREBAČKA BERZA

Devizno tržište. Situacija na deviznom tržištu se je. bifno- popravila. Ove nedelje roba se pojavila na tržištu. tako. da je cela tražnja. mogla biti podmirena. Kao posledica (оба. овеća se popuštanje kurseva. Promet je dosta Živ. . ~

Engleska funta u sredu je rađena uz srednji kurs 252,50, ali je pri kraju sastanka ponuda pala na 252.25, a tražnja na

252. 1 Madrid koji je. prethodnog dana rađen po. 7.05,: :popustio

је na 6.85 uz koji je kurs rađen. polovicom. nedelje, Srednji