Narodno blagostanje

14, децембар 1935.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна. 813

КОЊУНКТУРА,

СТАЊЕ НАРОДНЕ БАНКЕ НА ДАН 8 ДЕЦЕМБРА 1935

Ни прошле недеље није у стању Шародне банке било већих промена. Оптицај се је, као што је то обично у почетак месеца, нешто смањио, То смањење износи 24,4 мил. у новчаницама и 5,6 мил. у кованом новцу, дакле свега 30 мил. динара. Насупрот томе повећале су се за 15,9 мил. обавезе по виђењу. Интересантно је да су се повећала потраживања државе за 4,1 мил. и разни рачуни за 23,5 мил. динара, док су се жиро-рачуни смањили за 11,8 мил. динара. Исто је тако на смањење оптицаја деловало и смањење 3а1мова од 13,6 мил. динара, што заједно са повенањем обавеза по виђењу даје 29,5 мил. динара, дакле готово управо толико за колико се је смањио укупан оптицај.

Стање Народне банке (у милионима динара)

e : —---- ЕЈ s 31. XI | 31. XIJ | 31. ХИ 30. XI | 8. X) AKTMBA 1932 71933. | 1934 | 1935 1935 Подлога :

зл, у касама и на стр.| :760.8) 17949) 1784.6| — =

злато у касама — — 1311,7 | 13171

злато на страни — — 114,7! 112,4

новч. у страној мокети 0.8 0.0) 00.3 0,1 0.1

девазе — — — — — 206.5| 111,2: 120.8] 249) 260

Укупно — |[968,1 | 1.906) 1905.5| 14514 14555 Девизе које не улазсу

подлогу — — — — — 1,9. 54,5 1044) 2894 302.7 Кован новац;

у никлу и сребру— — || 139,9) 239.0| 206.1! 2982! 303,7 Зајмови:

на менице — — — — ||2111.9) 1808,8| 1528.8| 1547,0) 1533 5

на хартије од вредни. — 344.8 293.1/ 235 1] 2634! 263.2

Укупно — || 2456 81 2101.9| 1763.9) 1810 4) 1796.8 Хартије од вредности — || 254) 11.711 1691 453 45.3 Ранији аванси држави — ||1808,6] 1715.5) 1686.6) 1680,5) 1680.5 Шривремени аванси Глаз.

Држ. Благајни — — — | 600.0| 600.0| 600.0| 600.0| 600.0 Вредности рез, фонда — || 58.0] 54.9) 1064! 124.7| 124. Вредности ост, фондова 259). 1112 #20) 1231). 126 Непокретности, завод за

израду новч, и намештај || 1541) 153.7| 153.5| 160.1| 1604 Разна актива — — — — | 21.6) 115.1| 276,4! 501,5| 5076

ПАСИВА Капитал sal = | 180.0| 180.0| 180.0| 180,0| 180.0 Резервни фон — — — 13,8 84.3 112.4| 136.6| 1367 Остали фондови — — — 86 137 205) 230: 230 Новчанице у оптицају — || 4772.7| 4327.1| 4383,9] 4838.1| 4813 7 Обавезе по виђењу: -

потраживање Jipwase—|| 13,5 7,3 6.9 2.9 70

жиро-рачуни — — — || 3841! 474.4| 531.9| 748 1| 736.3

разни рачуни — — — || 299.6) 54921 327.0) 623.8| 647,3

Укупно — ||-697.8| 10310 865.8) 1374 8] 1390 6

Обавезе са роком — — | 1459,4| 1106.3| 952,9| 2077| 2042 Разна пасива — — — — 40.3|] 222.91 316.4 2140) 241,8 Оптицај и обав. по виђ.||5470.5| 5358.2) 5249,8| 6212 8) 6204 3 Укуп, подл, + 28:5% прим || — — — |1865.1|1870.4 Злато -- 28'5% прим — || — = — |1685,5| 1692,5 укупно покриће — —| — = — |3002%,/|3014% покриће у злату — —| — = — |2713/|2727%.

Од осталих промена могли бисмо споменути повећање злата у касама за 5,4 мил. на 1317,1 мил. динара и Смањење злата на страни за 2,4 мил. на 112,4 мил. динара. Девизни сток се исто тако повећао. Повећање код златних девиза износи 1,1 на 26 мил. динара, а код девиза које не улазе у подлогу 13,4 мил. на 302,7 мил. динара.

Збирне па слетствено оиепреггледне ставке, разна актива и разна пасива и даље су у порасту, нарочито ова последња која се је у прошлој недељи опет повећала за 27,8 мил. на 241,8 мил. динара.

Код разне активе то пове-

Бање износи 6,2 на 507,6 мил. динара, Оптицај и обавезе по виђењу смањили су се за 8,5 на 6.204,3 мил. динара. Укупна подлога са 28,5% повећана је са 4,8 мил. динара и износи 1870,4 мил. или 30,14%.

Beogradska berza

]. EFBRTNA BERZA

Mapitaii željni plasmana. Svi se papiri odmaraju ove nedelje, samo Blerovi du gore.

Iole pažljivi čitalac »Narodnog Blagostanja« mogao ie primetiti da su se poslednja dva meseca veoma povećale emisije dugoročnih zajmova u celom svetu. Mi obraćamo pažnju čitalaca: na napis u današnjem бгоји о пемегоуа по povoljnim zajmovima Engleske i Amerike. Ovoga puta želimo da pomenemo sa nekoliko reči stanje na praškoj efektnoj betzi. Jedan od vodećih berzanskih listova čehoslovačke prestonice veli, da su rasprodane banke te da žele niske kurseve, da bi se ponova pokrile. Kursevi su odista počeli da popuštaju pod pritiskom velikih banaka koje su počele da prodaju robu, tvrdeći da prodaju svoju sopstvenu, međutim, prodavale su tuđu robu, naročito onu koju drže za račun velikih koncerna, u nameri da obore kurseve da bi što jeftinije kupile. Najraznovrsnijim metodama operišu besiste da bi se dokopali što jeftinije robe. Ali se isto tako junački drže i hosiste, oni su odbili napad Desista. U dotičnom izveštaju navode se detaljno argumenti jedne i druge grupe. Besisti kažu da |e na pragu politička kriza zbog pada vlade d-ra Hodže, da raste nezaposlenost, da šećerna industrija smanjuje dividendu i da drugi papiri smanjuju rentabilitet jer kursevi stoje suviše visoko. Hosisti naprotiv kažu: u celom svetu vlada velika nestabilnost valute nasuprot čehoslovačkoj kruni. Položai industrije ie bolji, a isto tako i spoljne trgovine, raste unutrašnja potrošnja, industrijsko naoružanje radi vrlo dobro, veliki #5kalni tereti teraju kapital u papire i tako dalje

Kao što vidimo, tout comme chez nous. Naši besisti su se uhvafili za abisinski rat kao pijan plota i čim dođe iole nepovoljna vest o stanju pregovora, oni udaraju u velika zvona zbog opasnosti od rata.

Međutim, kao što smo već javili, besisti su potpuno kapitulirali u Rafnoj šteti. I kod nas postoji kapital željan plasmana i jedino što se može reći, to je da se vrši promena strukture portfelja. Naši su berzijanci izbacili Ratnu štetu, jer ie imala najmanji rentabilitet, pa su očekivali da zbog toga lako mogu da obore njen kurs. Oni su radije kupovali u poslednje vreme papire sa većim rentabilitetom. Ali sad se pokazalo da Ratna šteta hrani svog gospodara i to dobro kao i ranijih godina, jer je kod nje ipak naiveća fluktuacija kurseva — ono što je za berzijance najinteresantnije. |

'Sistematsko skakanje kurseva је zaustavljeno u toku ove nedelje iz dva razloga. Prvo što su nastale obligatne realizacije. Onaj koji je kupio Ratnu štetu po 350 i više do 362, mogao je da proda i da zaradi 3—12 poena po komadu, što ie za kratko vreme vrlo dobra zarada. Hosisti su delom pomoću realizacije zadržali kurseve. Besisti koji su gotovi da kupe, verujući da će papiri i dalje da skaču, vrlo su zadovolini i pomogli su hosistima da se kursevi zadrže i vrate malo natrag. Za sve to vreme besisti su kupovali što god je palo na pijaci. Tako se postepeno menjaju uloge па Бега, oni koji su poslednji mesec kupovali sad prodaju, a oni koji su prodavali cele godine, sad kupuju, verujući da će papir ја! 1 dalie gore.

Još uvek je Ratna šteta gospodar raspoloženja па паšem efektnom tržištu, što je sasvim pojamno i po tradiciji ı