Narodno blagostanje

Страна 76 |

уперена противу интереса најширих народних маса и противу економског и социјалног напретка.

Још нам брује уши од многобројних захтева сталешких организација, које су постале безобзирне у заштити интереса својих чланова. У тој безобзирности оне често упадају у контрадикцију, њихови захтеви постају нелогични. То је случај и са питањем минималних цена. Ми бисмо

елели да нам се објасни како се на једној страни може захтевати максимирање цена картелских производа, а на другој минималне цене за скупе трговце и занатлије.

Istoga dana kada je izišla naša glosa o budućnosti francuskog franka (u broju od 25 januara), doneo je i vodeći svetski privredni časopis „JEconom:st” glosu o franku, koji se potpuno slaže sa našim izlaganjima.

„Economist” piše da |e u Francuskoj, i pored famne i nejasne situacije poslednjih nedelja, jedna mogućnost postoјаја sve jasnija. Devalvacija franka sve više se približuje i ne da se sprečiti; ona je pitanje nekoliko nedelja ili, u najboljem slučaju, nekoliko meseci. Mi, istina, nismo hteli da odredimo nikakav datum, što „Economist” čini apodiktički. Ali smo ipak sasvim nedvoumno rekli da je, po našem mišljenju, devalvaсца franka neminovna.

U našim izlaganjima ukazali smo na to da još uvek ima tezauriranih 25 milijardi franaka. Prosto je nerazumljivo što se i danas još toliki novac čuva, kada preti devalvacija koju i u Francuskoj sve više i više smatraju neofklonjivom. U svima drugim zemljama koje su doživele devalvaciju, uvek je počelo begstvo iz novca, čim se pojavila bojazan od obezvređenja. I što se više približavao taj događaj, tim veća je bivala navala na banke i jače begstvo iz novca. Jedino objašnjenje za ovaj potpuni nedostatak svake bojazni u tome je što su se u Francuskoj već toliko navikli na manje devalvacije (a takva bi bila i ova), da se toga niko više i ne plaši. Svakako se oni koji čuvaju novac, vrlo malo obaziru na kretanje kursa franka u inostranstvu; njima je mnogo više stalo do unutra-

Francuski franak

šnje kupovne snage, i oni пизје да зе опа песе тпосо рго-

meniti, ako демајуасја treba da postigne cilj.

U samoj Francuskoj je, izgleda, već vrlo rašireno uverenje da pretstoji devalvacija, mada stalne vladine izjave o čuvanju stabiinnosti povodom traženja devalvacije od strane radikalne levice, daju drugu sliku; to se naročito može .zaključili po kretanju rentnih kurseva. Najreprezentativniji francuski papir je 4-ј2% renta iz 1932,: u koju je. investirano oko. 80 milijardi franaka; ona ima kurs od 78%, što čini efektivno

ukamaćenje od 59%Ja%; ova kamata nije ni u kakvoj srazmeri sa realnim ukamaćenjem u ostalim većim i privredno uređenijim zemljama gde je danas najviša kamata 3 до 4%. Kod ovog kursa očevidno je uzeta u obžir 20% devalvacija franka; to, uostalom, odgovara mišljenju Engleza o njenom nužnom i dopuštenom obimu. ;

Управа новосадског Оувора одлучила је да своје набавке врши наизменце код свих новосадских _ трговаца, пошто сви они плаћају свој допринос за Оузор.

У еснафско доба постојао је обичај: купуј код свога муштерије. Цене су у то време биле скоро једнаке, захваљујући брижљивом старању власги и споразуму еснафлија. Насупрот томе основа и покретач модерног капитализма је ковкуренција и то најчешће у цени. Најповољнији понуђач има предност. Тај принцип важи код државних набавака као и код послова приватних предузећа и показао се као

Средњевековни пословни принципи

" НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

добар. Новосадски Оузор својом одлуком негира тај принцип. А за то нема разлога. Када би хтео да врши своје набавке. код оних који му плаћају своје доприносе, онда би могао наизменце да купује код свих који се налазе на његовом подручју. Између ових има и таквих који немају шта «Оузору да продају, па се не може ничим одужити њима, Плаћање доприноса за радничко осигурање је обавеза, коју закон намеће послодавцима. Купио Оузор код њих или не купио, они не могу одрећи плаћање,

пословни интересу Оувора не захтевају да фаворизује оне који су обавезни да му плаћају.

Оузору је поверен задатак лечења осигураних, према расположивим ·сретствима на најбољи начин. То може постићи само ако купи код најјевтинијег односно најповојенијег понуђача. Ако се тај принцип примени, имаће и онако новосадски трговци најбољи изглед да снабдевају Оувор, пошто је њима као мештанима лако конкурисати странима. У ужем кругу, пак, не треба применити принцип који је диаметрално супротан економском и који се састоји у томе да на рачун једне целине дође до задовољења релативно мали круг интересената.

-- · Став новосадског Оузора има још једну страну. Из њепове одлуке излази да он сматра као основну чињеницу, да га новосадски трговци снабдевају. Као што рекосмо, то ће бити најчешће случај, али не мора да буде. Тако јасно изражено то не оставља сумњу да Оузор сматра аутаркију градова као свршену чињеницу или у чајмању руку као оправдан захтев. Да су аутаркијске тежње имале катастрофалне (последице за светску привреду, видимо из развитка међународне трговине од 1930 г. на овамо. Може ли неко замислити да би аутаркизирање градова донело нешто бољег

О Вејоти, Којој је па сејц, доduše, radna ali u stvari ipak stranačka vlada, osnovan je Vrhovni finansijski savet koji | će zameniti sve dosadanje Коmisije gde su glavnu reč vodili političari. Na njihovo mesto dolaze sada stručnjaci i poslovni ljudi. Jedan belgijski stručni list daje toj meri sledeći interesantan komentar:

»Vrhovni finansijski savet čije je osnivanje najavljeno pre nekoliko nedelja, biće formiran u kratkom roku. Trebalo je izvesno vreme, da se obrazuje osoblje ovog organizma koji, kao što smo ovde kazali, treba da zameni sve komisije, podkomisije i komitete kojii postoje već 20 godina pri Ministarstvu finansija.

Vlada i Ministar finansija uvešće izvesne novine рп sastavu Saveta. Iz Saveta će pre svega biti udaljeni parlamentarci kojima su nekada go. og. Jaspar, Renbin i Theunis špikovali kao pečenje lukom sve one bezbrojne komisije koje su izmišljali za dobro zemlje. To je kod njih bio politički manevar: poslanici i senatori sa savetođavnom misijom morali su da ćute.

Sada više nema funkcionera, ma kako dobri ljudi bili, ma kako se pokazivali kompetentni i nezainteresovani. Pre je njihovo prisustvo u komisijama kočilo rad zbog tradicija i doktrina, kojima su bili prožeti.

Broi članova Vrhovnog finasijskog saveta je znatan.

Ima tamo bankara, viđenih poslovnih ljudi, koji se neće

.pojavljivati kao takvi, nego jedino uz naznaku svog akademskog ројау , пево | 8 S

stepena, ako ga imaiu, ili će jednostavno biti naznačeni po imenu. Pozvani su profesori univerziteta, ekonomisti i pravnici,

specijalisti u finansijama, da učestvuju u radu ove institucije.

TI nekoliko bivših — ne baš mnogobrojnih — ministara, Кој su se zasitili parlamentarnog života. 5

НИТИ · "могу да иду код конкуренције, јер та не постоји. Никакви