Narodno blagostanje

6, јуни 1936.

izvoza. Ojačala je i hemijska industrija u Којој је од 1981 zaposleno 80 hiliada novih radnika, jedna sedmina svih novozaposlenih. Ujedno se uvodi i državni nadzor nad industrijskom proizvodnjom, i preduzimaju se mere za regulisanje cena i nadnica. Ishrana stanovništva je obezbeđena, jer je

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 3717

povećana površina pod pirinčem; pobolišanju položaja sitnih seljaka posvećuje se naročita pažnja. Za isplatu unutrašnjih državnih dugova, najzad, vlada namerava da stvori sredstva povećanjem poreza, i to pre svega poreza na dohodak, tečevine i poreza na nasledstva.

КОЊУНКТУРА

STANJE NARODNE BANKE NA DAN 31 МАЈА 1936 GOD.

U staniu Narodne banke za ultimo prošloga meseca imamo najveću promenu tu podlozi koja ie doduše porasla za svega 5,8 na 1538,6 mil. dinara, ali su zato interesantne promene u njenoj strukturi. Nasuprot smanjenju deviza koje ulaze u podlogu, za skoro jednu trećinu ij. za 7,1 na 16,2 i novčanica u stranoi monefi za 0,2 na 0,1 imamo znatno DO=

Стање Народне банке (подлога у злату)

=== == == == aa - 31. ХН | 31. ХП. | 31. ХП | 22. У | 31. IV АКТИВА 1933 | 1934 | 1935 | 1936 | 1936 Подлога :

зл, у касама Н на стр. злато у касама — —

1794.9) 1784.6) — — = 1336,9| 1459,8| 1465,2

злато на страни — — 94,6, 494: 57,2

новч. у страној монети 0.0) 00.3 0,0 0,3 0,1 | девизе = — — = — 1162) 120:9) 327 233) 162

Укупно — || 1.906) 1905.5| 1464.3| 1532.8 1538.6 Девизе које не улазе у

подлогу — — — — —| 54,5] 1044) 331.6! 295.9. 3247 Кован новац: -

у никлу и сребру— — || 2390) 206.1! 329.9) 437.6| 410.3 Зајмови;

на менице — — — — ||1808.8| 1528.8| 1523,0| 1357.8| 1372.8

на хартије од вредн. — 293,1! 2351) 2583) 250.7! 250,7|

Укупно — | 2101.9) 1763.9| 1781.3) 1608.5 1623,5 Хартије од вредности — | 1.7 16,9) 49,4) 48.6) 48.6 Ранији аванси држави — || 1715.5] 1686.6) 1670.6| 1672.9| 1672,9 Привремени аванси Глав.

Дрх, Благајни — — — 600.0! 600.0 600.0 600.0! 600.0 Вредности рез. фонда — || 54.9| 106.4! 119.0| 126.0|: 126,0 Вредности ост, фондова| 117) 12.0) 11.8 29,4) 29.4 Непокретности, завод за

израду новч. и намештај || 153.7] 153.5| 1540) 159.7| 159,7 Разна актива — — — — || 115.1! 276,4! 464.4 5810] 600,2

ПАСИВА Каптал — — — — — 180.0| 180.0) 180,0| 180.0| 180.0 Резервни фонд — — —| 84,3) 112.4! 133.3] 134.7| 1341 Остали фондови — — —| 137| 20.5| 27.4 29.5 295 |Новчанице у оптицају — | 4327.1! 4383,9| 4890.0| 4692.6) 4843,6

Обавезе по виђењу: потраживање Државе — 7.3) 69 74 175 9.6 разни рачуни — = |) 5492, 3270 688/6| 986,9J 911.6 Укупно —||1031.0| 865.8) 1385.7| 1767.9) 1625.2 Обавезе са роком — — ||1106.3] 952,9| 193.4. 50.0) 500 Разна пасива — — — — || 222.9) 316.4! 166.6) 237.6) 270,9

Оптицај и обав. по виђ,||5358,2) 5249,8| 6275.1 6460.5| 6468,8 Укуп. подл, a прим|| — — | 18816) 1969.6| 1977.1 Злато + 28'5% прим — | — — | 1717,9) 1875,8) 1882,7 укупно покриће — —| — — |2998 3048 %|3056% нокриће у злату — —| — — |2731%12903%12910%

većanje zlata i to kako onoga u kasama, tako i onoga па strani; kod prvoga ono iznosi 5,4 па 1.465,2, а Код агисога 7,8 na 57,2 mil. đinara. ЏОКкирпа рофШога за 28:/-% ргтта роvećala se prema tome za 7,5 na 1.977,1 mil. dinara, tako da pretstavlja pokriće od 30,56%. Samo zlato u kasama sa 281} % prima povećalo se za 6,9 na 1.882,7 mil. ili 29,10% od opticaja i obaveza po viđenju.

Devize koje ne ulaze u podlogu povećale su se za 28,9 na 324,7 mil. dinara. Ovo povećanje kao i smanjenje zlatnih deviza dolaze ođ pokolebanog položaja francuskog i švajcar= skog franka. Opticai i obaveze po viđeniu povećale su se та 8,3. na 6.468,8 mil. dinara. Kao što ie to redovito krajem meseca povećao se oplicaj novčanica. Jeđino bi se moglo primetiti da je povećanje ovoga puta znatnije nego obično, tako da iznosi 151 na 4.843,6 mil. dinara. Nasuprot tome smanjile su se obaveze po viđeniu za 142,6 na 1.625,2 mil. dinara. Najveće je smanjenje kod raznih računa za 75,8 na 911,6 mil., zatim kod žiro-računa za 59,4 na 704,1 i kod potraživanja države za 7,9 na 9,6 mil. dinara. Zaimovi su se povećali za 15 na 1.623,5 mil., i to oni po eskontu za ceo iznos na 1.372,8, dok su lombardni ostali nepromenjeni na 250,7 mil. đinara.

Stok kovanog novca, kao i uvek krajem meseca smanjio se za 27,8 na 410,3 mil. dinara.

Obaveze sa rokom osfale su nepromenjene na 50 mil. dinara.

Razna aktiva i razna pasiva povećale su se i to prva za 19,3 na 600,2 i druga za 33,4 na 270,9 mil. dinara.

Београдска берза

БЕРЗА У ЗНАКУ ВЕОМА ЧВРСТЕ ТЕНДЕНЦИЈЕ ЕФЕКТНА БЕРЗА

Ситуација непромењена

Дувански лоз 1888 Црвени крст Лутр: зајам 1881

29-У 2-VI 3-VI 4-VI 7% Инвестициони зајам — 82.50 82.50 82.75 6% Беглуци, промпт 500 65.25 —— — 65.6% ”» % 2500 66.50 — 66.30 66.25 6% 3) P 5000. 6775. _ ==“ | ==: (67.50 6% 5 термин __-- SI == 4% Аграрне обвезнице — 48.50 — ти“ 7% Блер — — 73.50 8% Блер — | — 7% Селигман —__- —— Ратна штета, промпт 358.— 358—— 358—— 357.50 Ратна штета, термин — — = == Народна банка 6.300 —— = 6360.Аграрна банка 990 22775. 226.76. 997.70 7% Стабилизац. зајам 83.15 — =—— 6% Далмат. промпт 500. · —— — пи 6% » > 1000. | === == о О 60% 7 ~ 5000, 6095 __-__ | __-_____6% 0D TepMHH — — ==

Обрт на београдској ефектној берзи изнео је у из вештајној недељи 3,4 мил. динара (према 5,1 мил. у прошлој). Од тога је отпало на Ратну штету 1079 хиљ., Аграрце 8, Инвестициони зајам 489, Беглуке 377, Далматинце 88, Стабилизациони зајам 2, Блер 65, Народну банку 1081 и Аграрну банку 229 хиљ. динара.