Narodno blagostanje

12. септембар 1936. __-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ _

·

Страна 601

(ешђга, vrate na posao. Како је radništvo, međutim, nastavilo sa štrajkom, poduzetnici su svoju ižiayu. oglasili nevažećom. 108 6 Вал Пгаузке banovine izdao је naredbu kojom zabranjuje zaposedanie poslovnih prostorija od strane štrajkača, nasilno sprečavanje onih koji hoće da rade, i javno izražavanje odobravanja onima koji vrše proftivzakonita dela.

KRIZA 1 KONJUNKTURA

— U Nemačkoj je u prvom polugođu 19936 prodato cem:enta 5,3 miL tona prema 3,7 mil. u istom periodu lane, ti. za 44% više. Za isto vreme izvezeno je oko. 283 hilj. tona cementa.

— U Nemačkoi je u sezoni 1085/36 prodato 1,2 mil. radioaparata prema 1,8 mil. u 1984/35. lako je prodaja bila manja, položaj je povoljan, jer su se zalihe stare robe kod industrijskih preduzeća smanjile na 200 hili. aparata u julu 1936 (prema 364 hili. godinu dana ranije), a kod trgovaca na 100—200 hili. (prema 300—400 hilj. lane).

— M avgustu bilo: je u našoi zemlji otvoreno 10 stečajeva i 9. prinuadnih poravnanja. Od stečajeva otpadaju 6 na Dravsku i 4 na Savsku banovinu, a od prinudnih poravnanja a. na Dravsku, 1 na Dunavsku, 1 na Zetsku, o na Savsku. i 1 na područje Beograda.

— U Nemačkoj 60% potrošnje cigareta otpada na one po, 3'|> pfeniga (45 para), 20% na one po 4 pfeniga (55 para), — prema 10% u 1933 — a 18—20% na cigarete po 2,5 pfeniga (935. para).

— Loids Bank i Midlend Bank u svojim poslednjim izveštajima dale su dosta pesimističku sliku engleske konjunkture koja je, po njihovom mišlieniu, sputana visokim nadniсата i troškovima proizvodnje. Nasuprot tome u Kkrugovima Sitija ističe se da nije uzeto u obzir povolino dejstvo naoružanja na konjunkturu, koje treba da dođe do izražaja tek krajem ove godine. Osim toga ni sprovedena racionalizacija u preduzećima ne može ostati bez povoljinog uticaja na dalji razvoj. konjunkture. AH. i ovi krugovi naglašavaju da bi bilo opasno da naoružanje postane jedini poistrekač engleske konjunkture. Ukazuje se na važnost pojlačanog izvoza koji bi bio u staniu da je postavi na širu osnovu.

— Prema izveštaju švedskog Socijalnog ureda za juni sva švedska industrija pokazala ie pobolišanie zaposlenosti i povećanie porudžbina. Proizvodnja je sada već premašila onu u poslednioi visokoi konjunkturi, Prođaia na unutrašniem

tržištu se pobolišava, ai industrija, koja radi za 12702, рокаzuje uglavnom polet.

— У: Немачкој је у јулу 1936 потрошено 729 милиона комада цигара према 669 мил. у истом месецу лане, тј. за 9% више. И У. јуну је потрошња била у истом односу према лањском. Потрошња цигарета, међутим, остала је са 8,39 милијарде комада иста као лане, док се она дувана смањила са 9,84 мил. кг. на 2,77 мил.

_ U Francuskoj je krajem avgusta bilo 413 hilj. nezaposlenih prema 417 hili. polovinom toga meseca, i 353 hili. krajem avgusta 1935 god.

IZ POSLOVNOG SVETA

Trgovački registar

»Acetik« d. d. prodaja produkata suhe destilacije drva, Zagreb, upis promene“čl. 5, 12, 13, 19, 90, 21 i 25 društvenih pravila. — Srpska kreditna banka d. d. u Sl. Brodu, upis članova upravnog odbora: g.g.: Kneževića Petra i Barbirovića Milivoja iz SL Broda. — Loznička trgovačka banka, upis promene čl. 5 i 10 društenih pravila.

Zborovi akcionarskih društava

13 septembar. — Min па valjke d. d. u Kralievićevu

(re dovan).

22 septembar. — Pučka štedionica ад. d. u Kutini (redovan). | | 23 septembar. — Jugoslovensko šel.d. .d. Zagreb (геdovan). 5

28 septembar. — Industrija srpsko-bosanskih šljiva, a. а. u Beogradu (redovan).

Bibliografija: Semian M. Nova novčana politika i podržavljenje bankarstva, — Sarajevo. 1936. Str. 140.

RAZNO

__— 6. д-г Јо Belin, viceguverner | Narodne banke, vratio se sa službenog putovanja i primio dužnost.

— Za prvih 5 meseci 1936 god. iselilo se iz Jugoslavije

u prekookeanske zemlje 5.412 lica (prema 5.415 lane), a vra(по 12 iseljeništva 1.430 (prema 1.888). Najviše je iseljenika otišlo u S. A. D., Kanadu, Australiju i Čile. Poreklom ih ie naiviše iz Savske banovine (4.450 ili 82%), Većinom su zemljoradnici. U evropske zemlje emigriralo je 4.063 lica, a vratilo se odande 954. Najviše ih se iselilo u Francusku, a zatim u Čehoslovačku, Tursku, Nemačku, Albaniju i Austriju.

пена

KO

Do а lista nismo primili izveštai o али Маrodne banke od 8. septembra.

Београдска берза ЕФЕКТА о ТРЖИШТЕ

Као што смо најавили у прошлом извештају, у овој обавештајној недељи. већ У самом почетку осетила се јака живост на ефектном компартиману Београдске берзе.

41Х 7-IX 81Х- 9-IX. 1 -IX 7%' Инв. зајам 84.25 84.50 84.50 — 6% Бег. промпт 500. —— — — — 6%' у 5 2.500 67. 75 68.10 68.— = БЛ „5000 65: До | __- 0025 69 6800 бо термин - — = - _— E 4% Аграрци 48. 70. — == KO === 7% Ба ~ ТАБО | ТАБО | | пао

. 6%. Далм. термин.

УНКТУРА

8% Блер

7% Селигман Рат. штета, промпт 366.50 Рат. штета, термин Народна банка Аграрна банка

7% Стабилиз. зајам 6% Далм,. промпт 500. BOL „) 100) —– 56% „. 8:000 68:25

Дувански лоз 1888 Црвени крст Лутр. зајам 1881

237.25 68—

Као што се из горње таблице види, коло је повела рента Ратне штете. која још увек даје тон нашем ефектномтржишту. У половини обавештајне недеље тај је ноле пресечен. У првој половини рента Ратне штете је ишла