Narodno blagostanje

19, септембар 1936. |

ТУ. Вајкте

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ __

Страна 607

OD ESNAFA PREKO SREDNJEG STALEŽA DO POLITIČKE ORGANIZACIJE |

III

PROTIVZAKONA AKCIJA TRGOVAČKIH 1 ZANATSKIH PRINUDNIH UDRUŽENJA ~

I ODGOVORNOSTI |

ZIM, savez zanallijskih udruženja i SaVez 1rgovačkih udruženja su organizacije. na osnovu zakona o udruženjima i zborovima, a njihovi članovi su prinudna udruženja trgovačka i zanatlijska. Supstrat ovih saveza su dakle prinudna udruženja, kao što su zadruge supstrat Glavnog saveza. Ovi savezi održavaju zemaljske kongrese, na kojima učestvuju prinudna udruženja (»Uzeli su učešća delegati gotovo svih trgovačkih udruženja iz naše države«, — Тгооуаске Моуте од 31 V t. g.). Savezi se obično pozivaju na ukupan broj pripadnika odnosnom privrednom redu, kad postavlja-

ju zahteve i čine manifestacije. To |e dovolino za utvrđivanje odgovornosti za njihova akta i njihovu akciju.

Posle ovoga ostaje da vidimo da li je njihova akcija u skladu. sa zakonom o radnjama koji je obavezan za prinudna udruženja.

Između krovnih organizacija saveza prinudnih udruženja trgovaca i zanallija postoji odavno solidarnost koja je dobila vidan izraz na ovogodišnjim kongresima obeju organizacija. Ta je solidarnost pretvorena u zajednički front 16 avgusta, o čemu je Obaveštena javnost kominikeom. Sledstveno, najprirodnije je da pođemo od zajedničkog rada tih saveza.

II PROTIVUREČNOST U POJMU SREDNJEG STALEŽA KOD NAŠIH SREDNJESTALEŠKIH ORGANIZACIJA

Prema nebrojenim izjavama trgovačkih i zanatlijskih saveza zajednica trgovačkih i zanatlijskih udruženja leži u njihovoj pripadnosti srednjem staležu. "Trgovci su jezgro srednjeg sfaleža, kazao je tu skoro pretsednik Saveza trgovačkih udruženia.

Šta je to srednji stalež? Ni u teoriji ni u praksi ne postoji saglasnost u shvatanju srednjeg staleža. Ali mi se možemo u ovom slučaju lako pomoći. Za nas je glavno šta razumeju pod srednjim staležom naše »siednjestaleške« organizacije. One su svoju definiciju obiavile tu skoro u službenom organu Zemaljskog saveza zanatlijskih udruženja. Po njemu, srednjem staležu pripadaju »sva samostalna lica sa skromnim dohotcima«') A objašnjenja radi kaže se da između klase kapitalista i klase proletera stalno postoji posebna klasa, sastavljena od ljudi raznih poziva čiji su interesi »u glavnim linijama istovetni«.

Nasuprot gornjem shvatanju moramo istači činjenicu da se nigde na kugli zemaljskoj trgovački stalež ne ubraja u srednji stalež. Gdegod postoji teorijsko ili praktično pitanje srednjeg staleža, svuda se samo sifni trgovci ubrajaju u isti. Pa kad se tako radi u zemljama sa veoma razvijenom industrijom, sa vrlo obilnim finansijskim i industrijskim kapitalom ·'nasuprot #г00vačkom, onda je gornje shvatanje još neupotrebljivije za našu zemlju, u kojoj su finansijski i industrijski kapital tek u povoju. Sve što je kapitala kod nas, na-

5) Potpunosti radi moramo istaći da je ova naigora od sviju postojećih definicija srednjeg Sstaleža. Izraz »dohotci« potpuno „je pogrešno upotrebljen, jer jedno lice ne „može imati više dohodaka, već samo jedan dohodak, a „Više prihoda i prinosa. Ali što je naiglavnije, ono što treba | Фа služi kao mera za svrstavanje pojedinaca u srednji stalež, sve.je pre nego' mera. Izraz »skroman« je potpuno neodre- đen i subjektivan. Može se reći da svaki čovek ima drugu pretstavu o tome šta je skroman' dohodak. Sa takvim se kri_terdumom ne. može izvršiti . zemlje u srednji stalež.

razvrstavanje građana „jedne .

lazi se uglavnom u trgovini. Bez teškoće se mogu izbrojati kapitalistička preduzeća koja se nalaze van trgovine i trgovaca, tako da bi se za njh mogla upotrebiti francuska krilatica od 200 porodica. Podvlačimo da se Jugoslavija nalazi baš sada na početku formiranja samostalnog finansijskog i industrijskog kapitala. Trgovina je bila u celome svetu prvi tvorac pokretnog kapitala. U staro doba u trgovini između naroda, a docnije unutar granice država. Iz trgovačkog kapitala svugde je ponikao finansijski i industrijski kapital. Trgovac, zasićen kapitalom, pretvara se u bankara i industrijalca. To važi u punoj meri i za Jugoslaviju. Od 630 banaka u Jugoslaviji skoro 600 je osnovano od trgovaca. Ко |e osnovao Narodnu banku Kraljevine Srbije? Trgovci. Ko je osnovao prvu privatnu banku u Jugoslaviji — praštedionicu? Trgovci. Ko je озпоvao prvu banku u Srbiji — Beogradski kreditni zavod? Trgovci. Ko je osnovao Srpsku banku u Zagrebu? Trgovci: Matijević, Lađević, Ćuk, koji su stekli svoje kapitale u trgovini. Ko je osnovao Izvoznu banku u Beogradu? Trgovci: Jovanović-Šapčanin, Aca Popović itd. Naročito je za Srbiju karakteristično stvaranje pokretnog kapitala u trgovini: Braća Krsmanović, Nikola Spasić, Mesarović i Pavlović itd. U Zagrebu gore pomenuti Srbi, pa Milinov, Marići itd.. Ti su trgovci stvorili celokupno naše bankarstvo i naiveći deo. naše industrije. Vukojičić, Stojadinović, pa najzad i sam g. Nedeljko Savić, koji od. trgovca bojama postaje: industrijalcem. Gotovo ceo pokretni kapital u Jugoslaviji nalazi se danas u rukama frgovaca, bilo da su oni |oš u trgovini ili da su prestali biti trgovci. Međ trgovcima se nalaze najbogatiji ljudi u Jugoslaviji. Mi imamo trgovaca sa 5—10—15—20 i 50 miliona dinara kapitala.

·Međutim, po shvatanju naših srednjestaleških orcani-

zacija, svi aktivni trgovci pripadaju srednjem staležu, a po njihovoj sopstvenoj definiciji 5тедијет staležu

| pripadaju ljudi sa skromnim dohotcima.

Još manje se рокјара ројат хапаја за а srednjeg АЕ Svakako u protivnom smislu no što je