Narodno blagostanje

Страна 12

Pariska berza odlučila je da ne radi subotom, ali samo do kraja februara o. g. Istina na pariskoi berzi vlada poslednjih dana priličan »boom«, ali ipak neće biti preopterećenost mešetara razlog ovoj meri. Poslednjih godina je -običai da se iznenađenja na političkom i finansijskom polju izvode u subotu. Francuska je učinila već upotrebu od toga prilikom devalvacije. Zbog toga se ne može preći preko kombinacija izvesnih pariskih novina da je ova obustava rada subotom samo zbog toga da bi se u februaru mogla da ·izvrši definitivna stabilizacija franka. Zakonom o 'devalvaciji ostavljena je jedna marža za fluktuaciju franka između 43 i 49 mper zlata. Misli se da je došlo vreme da se franak stabilizira. O nivou na kome bi to imalo da se izvede prave. se najraznovrsnije kombinacije; ali je najverovatnije da će se uzeti najniži nivo naime od 483 mgr. Time ne samo da bi se iskoristila cela marža devalvacije već bi država ćarila око 8 milijardi franaka, jer ie poslednja revalorizacija zlatne podloge izvršena na bazi od 49 mgr. Sva razlika: od nove revalorizacije pripada državi.

Ovai bi iznos. dobro došao državnoj blagajni koja s · mukom sastavlia kraj s krajem. Poslednja tri nedelina izveštajia Francuske banke predmet su vrlo nervoznih komentara. Račun novih državnih avansa koji je maksimiran па 10 пиlijardi rapidno. raste. Ostalo je još svega 2,5 milijarde franaka. Pored toga je vrlo verovatno da državna blagajna plaSina i na tržištu blagajničke zapise, za što ima ovlašćenje do 20 milijardi franaka. Izgleda da je ogroman blagainički deficit. Finansijske kombinacije u Parizu

; Medutim, istovremeno javljaju novine da je na pragu da bude zaključen francuski zajam u Londonu od 50 miliona funti sterlinga (preko 5 milijardi franaka). U Francuskoj je podeljeno mišljenje o toj transakciji. Oni koji su protiv, čine to više iz obzira na prestiž Francuske. Inače s obzirom na prilike na francuskom tržištu operacija će biti vrio povoljna (kamata će biti 3%). Nameće se pitanje zašto je francuska vlada ubrzala pregovore o tome zaimu kad istovremeno crpe svoj kredit kod Francuske banke i onaj na novčanom tržištu. Odgovor na to nije nikakva tajna: francuski bilans plaćanja je stalno pasivan, tako da se već pojavljuje oskudica u devizama. Tvrdi se da je devizni fond koji je primio zlato od Francuske banke prilikom devalvacije ceo iznos šćerdao. Analitičari nedelinog stanja Francuske banke nalaze dokaz za to u ogromnom povećanju računa »poverioci« (pošto u Francuskoj operacija deviznog fonda kao i u Engleskoji ne podleži publicitetu).

Po sebi se razume da ova pojava ројасауа пегуогџ francuskih kapitalista i time ubrzava bekstvo iz franka. U stvari bekstvo iz franka nije nikako prestajalo ni posle devalvacije kad se očekivao povratak francuskog kapitala iz inostranstva. Istina sve do skora je vladala stroga kontrola deviznih operacija u Francuskoj i zabrana izvoza zlata koja traje i danas. Ali sve to niie moglo ni naimanje da omete bekstvo iz franka. Međ bankarima u Londonu je notorna činjenica da Francuzi posle devalvacije beže iz franka kupovanjem engleskih novčanica. Ima banaka u Londonu koje su u novembru još slale po nekoliko stotina hiljada funti sterlinga novčanica u Francusku za potrebu tezauratera. Po sebi se razume da se potraživania za izvezene funte moralo platiti zlatom. To će i biti razlog što je Francuska ukinula devizno ograničenje. Ili je trebalo ići dalje u ograničenjima pa ne davati devize odnosno zlato za pokriće tih potraživanja ili čak zabraniti uvoz engleskih novčanica ili ukinuti ograničenje. Francuzi su pretpostavili poslednje. Ali uvek sa pola srca. Zabrana izvoza zlata još važi. Krijumčarenje se strogo kazni. Ali zato se ipak svakodnevno dodeljuju ogromne ko-

· НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 5

ličine zlata za isplatu potraživanja inostranstva, a ono često potiče iz bekstva kapitala koje danas uzima formu izvoza francuskih novčanica u inostranstvo, formu koja je najgora, najnepovoljnija po stabilnost franka.

S obzirom na sve ovo, veliko је pitanje da li će i ova transakcija uneti umirenje međ imaoce novčanih kapitala ili će se produžiti bekstvo iz franka. Poslednie ie verovatnije iz razloga što je sve veće nepoverenje prema državnim finansijama. One su uostalom od početka bile uzrok svim ekonomskim i finansijskim krizama u Francuskoj.

Француска влада је још лањскога пролећа, чим је образована, најавила пореску ререза форму. Законски предлог је недавно упућен парламенту, заједно са буџетом, и изгласан без већих измена.

(Овим се повисује порез на наследство и општи порез на доходак, акционарска друштва се оптерећују новим дажбинама, а скупни порез је потпуно реформисан. Реформом скупног пореза учињен је покушај да се отстрани скупа администрација и непрегледност досадашњег пореза на пословни промет од 2%, који се наплаћивао од свакога посла засебно, и осталих многобројних и разноврсних пореза на производњу. Отсада постоји само један скупни порез од 6% који ће се наплаћивати од последњег прерађивача односно увозника. Услуге, снабдевање водом, плином и струјом и локални саобраћај опорезиваће се само са 2%. Потпуно ослобођени пореза на пословни промет су млечни производи, слаткиши, парфимеријска роба, лекови, аутомобили, сумпор и још неки артикли.

Ова реформа може донекле олакшати привреду; с друге стране, реформа опорезивања акционарских друштава ствара, нема сумње, нове терете, који ће кочити привреду. Досада је од чистог добитка друштава наплаћиван порез на добитке од индустрије и трговине у износу од 12%; после је исплаћена дивиденда још једном опорезивана код појединих акционара, преко пореза на доходак од хартија од вредности (пореза на дивиденду). (Овај порез је за време кризе неколико пута повишаван или снижаван, према томе какви су привредни и фискални разлози били меродавни. Најзад је утврђена за хартије на доносиоца стопа од 24%, а за хартије на име 12%: ове последње су повлашћене, јер су без даљега приступачне фискалној контроли. Нови порески закон снизио је стопу за хартије на доносиоца на 18%, али је зато поред пореза на дивиденду увео нов порез на неисплаћени добитак (порез на резерве). Према томе је сада двоструко опорезивање акционарских друштава нешто потпуније. Потпуно ни сада није, јер се не опорезују законске и оправдане резерве, амортизације и отписи. Порез на резерве износи 4%, а код друштава која врше јавне услуге, 6%. Осим овог сталног пореза друштва има. ју ове године да плате и једну изузетну дажбину од 2% одн. 3% на резерве из 1985 год.; ове дажбине ослобођене су само друштва основана последњих пет година. Ова нова оптерећења немају вероватно никакве привредне сврхе, јер влада сигурно неће хтети да омета стварање резерви у циљу изједначења дивиденди. Биће да су по среди фискални разлози.

Ако се узме да су неподељени добици из доба коњунктуре само резерве за исплате у временима кризе, излази да се добици акционарских друштава у ствари три пута опорезују. Колико је укупно оптерећење, не може се, истина, без даљега израчунати, јер није познат однос између подељених и неподељених добити. Ако се узме да се у доба полета задржава као резерва око 50% добитка, укупно оптерећење износи око 32%. Упоређења

Најновија реформа француских непосредних по-