Narodno blagostanje

Страна 618

та dvostruko prema prvoj polovini 1936, a indijski se popeo sa 16 na 37 mil. kv. jardi.

— Rumunska spolina trgovina pokazuje sve veću aktivu. Za prvih sedam meseci izvezeno je robe u vrednosti od 20 milijarđi leia prema 10,9 godinu dana ranije, a uvezeno je 1i, prema 7,3 milijarde. Velik deo potraživanja ne može se mobilisati iz klirinških zemalja, a on će se još povećati u jesen s izvozom poljoprivrednih proizvoda. Zato je odlučeno da se dozvole za uvoz povećaju na 6 milijardi u trećoi četvrti 1937 prema 3 u odgovarajućoj četvrti prošle godine. Premija na izvoz pšenice povišena je sa 3000 na 7000 leja po vagonu, zato jer nema silosa. A na rogatu maryvu zato jer se ona izVOzi u istočne zemlje mediterana koje plaćaju u devizama. Kliring s Turskom biće otkazan, jer je trgovinski bilans previše aktivan, pa se potraživanje ne može nikako naplatiti.

TRGOVINSKA POLITIKA

. — Od 15 oktobra o. g. pamuk će se moći uvoziti samo na osnovu specijalne dozvole Ministarstva trgovine i industriie, kao što to predviđa Uredba o otkupu domaćeg pamuka. Uvoznici moraće da dokažu da su otkupili određenu količinu domaćeg pamuka.

— U Zavodu za umapređenie spoline trgovine osnovan je stručni odbor za industrijsko bilje, čiji ie zadatak da ispita uslove unapređenja njegovog izvoza, da vodi računa o kontroli kvaliteta itd.

— Potraživanje Turske u kliringu od Nemačke iznosilo je 98 avgusta 30,45 tur. 1., prema 44 mil. pre nekoliko meseci. Nemačka je liferovala na kredit 34,19 mil. l. robe od koje sume treba platiti 8,883 mil. do kraja godine. Blokirana potraživahja inostranstva kod centralne banke iznosila su ukupno 98,57 mil., a turski dugovi inostranstvu 6,36 mil.

— Naš trgovinski sporazum sa Grčkom čija je Va-

žnost istekla kraiem augusta produžen je do 31 oktobra o. g.

JAVNE FINANSIJE

— Novosadska opština želi, da pored već dobijenog zajma od 12 mil. din. od Državne hipotekarne banke, dobiie još 120 mil. Najveći deo tog zaima upotrebilo bi se za gradnju kanalizacije i vodovoda.

— Отсек за контролу државних прихода, који је ове године основан при Министарству финансија, замолио је Министарство. правде да пожури судска решења о заосталим оставинским предметима. Само на подручју предратне Србије цени се да код сваког суда има 3000 нерешених оставинских предмета. Неплаћене таксе код сваког суда цене се на 1 мил. дин. Осим тога приступиће се извршењу свих пресуда, које су изречене у корист државе.

NOVČARSTVO

— Dresdner Bank ima kapital od 150 miliona maraka, a 90% od tog kapitala pripalo je državi prilikom sanacije. Tako је bilo i sa Deutsche Bank i Commerz-Bank, samo što je od njihovog kapitala veći procenat ostao u privatnim rukama posle sanacije i to kod Deutsche Bank 80 od 130 miliona, a kod Commerz-Bank 57 od 80. Reprivatizacijom svog dela država se povukla iz ove dve banke. Kod Dresdner Bank još nije izvršena reprivatizacija i ako se bio proneo glas da je gotova. Ali kao sredstvo da se to lakše izvede odrekla se država prvenstva zaloga na dobit banke. U vezi s tim skočio je kurs akcija od 105 na 110.

— Vladinom uredbom proglašena je Banco de Mexico

za centralnu novčaničnu banku, koja će imati da reguliše kamatnu stopu.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 38

— Uprava Federalnih rezervnih banaka да bi olakšala situaciju na tržištu novca odlučila je da kupi za 300 mil. dolara :certifikata izdanih na sterilizovano zlato koje je došlo iz inostranstva. Time se ne napušta politika sterilizacije, ier je ovaj akt bio potreban zbog većeg prometa u jesenskim mesecima. Banke nisu mogle da nabave novac јег петаји дохо по menica sposobnih za rediskont, tako de se ne mogu Koristiti skorašnjiim spuštanjem diskontitne stope. Smatra se da ije potrebno da se opticaj novca poveća za 400—600 mil. dolara. Zato je predviđeno da se kupuju kratkoročni blagajnički Zapisi.

— Privilegovana agrarna banka rešila ie da poveća preduimove na anuitete koje novčani zavodi imaju da prime za predate seljiačke dugove sa 25% na 60%.

— Поштанска штедионица дала је граду ЈЉубљани зајам од 40 мил. дин. за консолидовање градских обавеза.

— Engleski kapital angažovan ie odavno u elektrifikaciji poliskih železnica. Sada je skloplien novi zajam u Londonu od nekoliko miliona funti sterlinga, koji će se dati u robi i u nOVCU.

КРИЗА И КОЊУНКТУРА

— U avgustu o. g. bilo jie kod Ouzora u Ljubljani osigurano 102.402 radnika, za 10.907 više nego u avgustu 1936. Poprečna osigurana nadnica narasla je za 1,26 i iznosi 24,05 i to kod muških 26,71 a kod ženskih 19,07. Ukupna osigurana nadnica iznela je 2,463.193 dinara ili za 378.091 hiljadu više nego godinu ranije. Prema mesecu julu o. g. broj zaposlenih veći je za 1.560.

— 1. jula bilo je u Nemačkoj 2,85 mil. motornih kola svih vrsta, za 15% više nego 19896 i za 70% ili za 1,2 mil. više nego 1933.

— На подручју Сплитске занатске коморе почетком о. г. било је 4365 занатских радњи, за 114 више него годину дана раније. Запослено је било 1808 помоћника и 1459 шегрта.

— Индекс цена на велико у Бугарској износио је у дуну o. г. 114 (1984 = 100) према 1138 у мају и 1026 у јуну претходне године.

— Коњунктура у Аустралији напредује захваљући добрем ценама сировина у свету. Вредност производње попела се са 305 мил. 1982 на 432 мил. аустралиских фунти 1936/37. Грађевинарство се у том периоду повећало за пет пута. Вредност вуне 1931 износила је 35, а 1996 године 66 милиона аустр. фунти. Извозне цене према онима претходне године више су за 20%. Извоз 1936/87 изнео је 126 мил. а увоз 90,5 мил. а. ф. Од вишка вредности извоза око 99 мил. употребљено је на исплату државних дугова, а ре зервама које влада држи у Лондону додано је око 20 мил.

— U Nemačkoj je smanjen broi nezaposlenih toliko da se oseća nestašica radne snage. Zato je prestala akcija DTrotiv mašinizacije. Tehnika je, međutim, napredovala i u godinama krize što se vidi iz upoređenia indeksa obima proizvodnje i izvršenih sati rada. Ako je. 1936 —= 100, onda je obim proizvodnje 1933 bio 57, 1934 — 75, 1935 — 88, a broi radnih sati 1933=63, 19834—=83, 1935—90.

— На 22 ефектне берзе у САД направљен је у првој половини 1987 обрт од 15,8 милијарди долара, према 1557 у истом периоду 1986 и 84 1935. Највећи део обрта отпада на акције H TO 1935 74%; 1936 86%, 1937 87%. Обрт ренти је мало опао. Кад курсеви иду на више обрт је редовно био већи а у обрнутом случају обрнуто. Изнимку чини 1929, када је дошло до краха, а обрт је био већи. Када је у почетку ове године дошло до скока курсева #