Narodno blagostanje

Страна 86.

Il. IZVOD IZ PREDLOGA

Svet stoji pred problemom saradnje ili autarkije. Autarkija može da uspe u velikoj zemlji, sa jako razvijenom tehnikom i Дакот centralnom. vlasti. To bi bio samo tehni-

čki uspeh, jer. možemo zamisliti da se za svaku sirovinu”

nađe neki sintetički surogat. Ekonomski ona ne može da

uspe, jer bi frebalo u proizvodnju utrošiti više vremena i sredstava, ai io. često na račun kvaliteta. Uspeh autarkije. išao bi na račun 'standarda života, a to nije napredak. Nema

napretka bez međunarodne trgovine, zato. njeno unapredivanje mora ostati glavni elemenat prosperiteta svake nacionalne privrede.

Žapreke u tom pogledu mogu se podeliti u dve sfere: екопотеки u pravom smislu i finansijsku. Ш ekonomskoj sferi zapreke su: carine, indirektna Zaštita i kontingenti.

Carine ne pretstavljaju težak problem. One su postolale “u liberalnom sistemu. Naiteži su slučajevi kađa za jedan uvozni artikal postoji carina 10% vrednosti, a za. drugi 100%. Malo ima izgleda da bi moglo doći do opšteg po-

kreta u obaranju cariha. Ipak nešto se može UČIDIO, a [0 је

da se države obavežu da ih neće povišavati, da snize ižvanredno visoke carine, ı da otstrane carine | · takse i zabrane u pogledu izvoza sirovina.

Ove mere trebalo bi da DOGG, države izvode sDO-.

razumno i u tu svrhu da zakliučuju trgovinske sporazume sa klauzulom najvećeg povlašćenia, uz jednu iznimku. Ne ireba da se ona zaključi i s onim državama Које neće da učestvuju ш opštem naporu oko spuštanja carine, a praktikuju visoku zaštitu.

Indirektnu zaštitu (administrativne mere) treba ublaŽil! na ISLE način.

Naiveća zapreka su kogtingenti. Van Zeland predlaže pre svega da se odstrane industrijski, i to postepeno. Da bi se to olakšalo moglo bi se za prvo vreme zamoeniti ih carinskim kontingentima, koji bi se sastojali u tom da bi se niže carine naplaćivale dok uvoz ne dostigne izvestan obim i povišavale bi se za višak. Države bi mogle da zadrže na snaži sve One mere Које su donesene protiv dampinga. Ulidaniem izvesnog kontingenta imala bi država pravo da traži od druge da ukine meru koju ie ДАЈЕ Као reakciju na tai konhfingenat.

Ukidanie kontingenata ne bi se odnosilo na rad međunarodnih Rartela. Njinov rad polazi sa drugog stanovišta i iđe za drugim svrhama. |

Kontingenti za agrarne proizvode imaju specijalan karakter. Ponuda agrarnih proizvoda u Kkrizi nije elastična, a pad cena proizvođač nastoji da nadoknadi većom proizvodnjom. Izvoz pod tim prilikama postaje sve teži ı ograničen le na malo područie. Zato se problem može rešavati samo

recipročno i istovremeno. U agrarnim i industrijskim zem-

liama tendencija mora ići za tim da se ograniče kontingenti. Ne sme se zaključiti nikakav novi kontingent niti povećati postojeći. ~

Меди т тпосо veće zapreke svetskoj privredi nikle su u finansijskoj sferi monetarnim poremećajiem i ograničavaniem zagraničnog plaćania, Kretanie kapitala dobilo је posle tih udara: abnormalan pravac (hot money), a unutrašnje cene morale su da se prilagodavaju novom monetlarnom paritetu. Poteškoće zagraničnog plaćania koliko god su velike, blaže su nego kod plaćania u vezi Ss trgovinškim odnosima. Multilaterainost plaćanja tako reći jedva da postoii.

Ima samo ijedan način da se reši pitanje plaćania, a to je uspostavljanje zlatnog važenja, svakako na drugoj озпоvi nego što je Ono lunkcionisalo do svop sloma. Međutim, to je pesma budućnosti, jer se | može rešiti tek pošto se Teše mrioga druga DICA

_ | 0 БЛАГОСТАЊЕ | ____Бр о.

Da bi se РА nešto postiglo ibn poći primerom. (тој

6 valutnog sporazuma. To bi зе moglo ostvariti utoliko akše. što Su. _розје svih perturbacija uglavnom sve valute

а izvesnu SVOJU. "ravnotežu. Države bi imale da utvrde. paritet svoga novca i да зе. obvežu da ga neće menjati nego. samo u određenim. granicama. Postignuta ravnoteža treba.

da bude, kriterijum za sporazumno utvrđivanje pariteta.

| Ograničenja zagraničnog. plaćanja došja su ne samo

kao. posledica držanja dužničkih nego i poverilačkih zemalia, jer su ove zabranile izvoz kapitala. Izvoz kapitala uvek je

. potpora međunarodnoj irgovini i zabrana njegova ije jedan

od naitežih udaraca koji joj ie nanesen.

Naiveće poteškoće dolaze od kontrole deviznog pro-· meta i klirinškog sistema. Kliring:· je dete ove kontrole. A.

ova je rezultat neuravnoteženosti odnosa između nacional– nih privreda i svetskog tržišta. Bio bi zaludan posao hteti odstraniti kontrolu, a ne učiniti ništa da se uspostavi raVnoDteža. Pre svega potrebno je da se odstrane sva ograničenja plaćania po trgovačkim računima.

Da se ukine kontrola deviznog prometa potrebno је da se regulišu sve postoieće cbaveze. One se mogu podeliti na stare | novile obaveze. Stare su većinom zamrznuta po: traživanja, u pogledu kojih su skloplieni mnogi aranžmani, ali nikad definitivni. Van Zeland predviđa za ove- obaveze novaciju, tako: da bi dužnici izddli poveriocima nove oblivacije, u kojima bi bili utvrđeni novi uslovi plaćanja, vodeći računa o tome da se ona mogu izvršiti samo u dužem угеmenu. Kod novijih obaveza treba se držati ugovora.

Zagranično plaćanie ne može se vratiti u život ako se ne obnovi i međunarodni kredit. Kod toga osnovni је trgovački. Da bi se on uspostavio, potrebno ie da Banka za теdunarodne obračune postane centrala za klirinške · obračune

izmedu svih zemalia koje u nioi sudeluju. Novčanične banke.

pojedinih zemalia otvorile bi kod Banke za međunarodne obračune pojedinirh zemliama kredit u nacionalnoi valuti. Ovi krediti treba da omoguće jaču razmenu dobara. Ukoliko oni ne bi bili dovoljni, Banka bi mogla na slobodnom tržištu da nabavlja devize. A povrh svega, mogle bi države, pri banci, da osnuju fond, koji bi imao da služi istom ciliu.

Van Zeland veruje da bi mere koje on predlaže bile sposobne da pokrenu svetsku trgovinu, kad bi htele da ih sprovedu sve zemlie. Za to sprovođenje odlučna ije politička i privredna situacila u svetu. Za političku kaže da nije bila

gora od 1919, a ekonomska takođe da više nije pogodna-

kao pre godinu dana. Pa ipak situaciia niije bespomoćna. Trebalo bi da zemlje s velikim uplivom i značaiem u medđunarodnoj trgovini počnu da primenjuju predložene mere. Teško

1: је ргедођи ха озо već radi toga, Što sve gledaju na ra-

zličite načine i na uzroke privredne nedaće u svetu i na način kako da se ona odstrani. Po mišlienju jednih osnovno je Di-

tanje sirovina, ili drugim rečima raspodele kolonija. Drugi

smatraju. (da su za sve odgovorne zemlje koje imaju odlučujući značaj u medunarodnoi trgovini, pa su one svojom politikom prisilile druge: da traže kakav bilo izlaz. Treći nalaze sve zlo u neravnomernoj podeli: kapitala, četvrti u nerešenosti ratnih dugova, peti u naoružanju. Iznad svega stoje političke razmirice. u svetu, koje su, po ПРИ nekih, najveća Zapreka medunarodnoj trgovini,

Da bi se ublažile političke napetosti trebalo bi izvršiti

reviziju mandata. Treba proširiti princip otvorenih vrata na sve kolonije, kao Što зе 10 praktikuje u Kongu, a ako se to ne može, "ostvariti, trebalo bi da se za eksploataciju kolonija.

obrazuju preduzeća sa internacionalnim kapitalom. Van 1 land kaže, da on u svom izveštaju namerno nije hteo da isti-