Narodno blagostanje

__ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

16. април 1938,

извршење расхода, према предвиђању, креће се од 66 до 10096. i | |

55. Вишак прихода над расходима на крају једанаестог месеца буџетске 1937/38 год. износи 1.181,07 мил. дин. према: 790,10. мил. дин. у истом периоду буџетске 1986/37. Највећи део ових уштеда отпада на неизвршене расходе, који су за 11 месеци у буџетској 1936/37 износили 870, а у 1987/88 г. износе 5925.6 мил. дин. Према томе, под претпоставком извршења предвиђених расхода 10090 у буџетској години .1936/37 имали бисмо мањак од 60,1 мил. дин, а у бунетској 1937/38 вишак од 655,4 мил. дин.

Na dan 9 aprila Prizad je snizio intervencione cene pšenice za 8—11 din. po kvintalu prema pojedinim provenijencijama. : Ovo je četvrto sniženje cena u ovoj Rampanii, ali sigurno ne i poslednie s obzirom na razvitak prilika na svetskom tržištu pšenice.

Kao što je poznato, žitni režim za tekuću kampanju nije Imao za bazu stalne minimalne cene, koje bi sa odgovarajućim reporima bile utvrđene na početku kampanje, kao što je to bio slučaj prethodne dve godine. Umesto toga režim је zamišljen tako, da se cene ravnaju prema liverpulskom paritetu no s tim, da га 25—30 din. budu preko izvoznog pariteta. Na ovu soluciju došlo se usled toga što se pretpostavljala mogućnost da cene ostanu trajno na višem nivou. Za tako visoke cene pak, nije se htela angažovati državna kasa preuzimaniem garancije u vidu minimalnih cena preko nivoa na Kome su ove bile poslednie dve godine (početna 1926 završna i48 din.). S druge sfrane, psihološki se smatralo nezgodnim da se u momentu visokih svetskih cena određuju u zemlji žnatno niže intervencione cene.

Kampanja 1937/38 god. počela je u znaku visokih cena. Prelaza iz stare u novu kampanju nije bilo; suprotno ranijim nova kampanja započela je snažnim porastom cene pšenice u celom svetu. Ta situacija, potencirana psihozom straha od eventualne oskudice robe, nije dugo trajala. Već u drugoi polovini avgusta meseca cene na svetskom tržištu počele su

da popuštaju. Od tada padanje cene pšenice nije više zaustavljano, Uzrok sniženja intervencione cene pšenice

Na domaćem tržištu situacija se razvijala obrnuto. Usled slabije žetve Prizad je uspeo da već u avgustu mesecu izvuče sa pijace celokupni izvozni višak i da ponudu izbalansira sa unutrašnjom potrebom do nove Хефуе. 1 мес septembra meseca cene na domaćem tržištu ne samo što su bile znatno iznad svetskog pariteta, već su preskočile i intervencione cene. Od tada prilike na domaćem tržištu razvijaju se

nutonomno, nezavisno Od situacije na svetskom tržištu. Ra-_

zvoj domaće cene i liverpulskog opariteta u tekućoi kampanji izgleda ovako (prosečni mesečni kursevi):

Liverpool Zemlja Razlika | Din. kvintala + Рт. Juli 1937 176,11 183,22 7,11 „Avgust 148,12 171,29 20,17 Septembar 153,10 181,23 28,13 Oktobar 150,94 182,61 82,37 Novembar 137,27 173,07 35,80 Decembar ~ 123,70 177,70 54 Јапцаг 1938 130,25 178,93 48,68 · Februar | 128,40 181— 52,60 · " Мате 116,81 180.— 63,19

"Од septembra meseca intervencione cene izgubile su švald značaj, Do toga vremena one su bile reducirane u dva maha: prvi put 4 avgusta sa 190.— na 180.— i drugi put 10 švgušta sa 180.— na 170.— din. Novembra meseca (11) izvr-

Зеро je treće sniženje sa 170.— na 168.— din. baza Tisa, dok .

Страва 241

su cene za slabije kvalitete (Srem, Srbija, Bosna) bile sma*njene za 7 din. Osetnije smanjenje cene slabijih kvaliteta usle=': dilo je iz bojazni, da Prizad ne dobije veću ponudu robe, koja u inostranstvu teško prolazi. Od 11 novembra do 9 aprila Prizad je držao nepromeniene cene. Za sve to vreme slobodne cene bile su iznad njegovih i on nije dobiiao robu. Kre-“: tanje cena na višem nivou bilo je indicija da u zemlji nema više izvoznog viška o čemu smo Već Disali. |

Sniženje od 9 aprila sa 168 na 160 din. baza Tisa izvršeno je u cilju postepenog prilagođavanja novostvorenoj Si tuaciji na svetskom tržištu. Ono sigurno nije poslednje, jer prilagođavanje svetskim cenama nije još izvršeno u granicama : predviđenim za režim tekuće kampanie. Intervenciona cena veća je od liverpulskog izvoznog pariteta za nepunih 50.— din. Ako se pođe od utvrđene maksimalne razlike 30.— din. preko pariteta znači da bi se sadanja cena, ukoliko u međuvremenu ne dođe do porasta svetskih cena, imala sniziti za daljih 10—15 din. Time bi Prizad došao na završnu cenu ranije dve kampanje i ujedno spremio teren za normalan ulazak u поуџ kampanju, naravno pod pretpostavkom da u idućoj kampanji bude izvoznog viška. ЕШ UexocioBaukH парламенат примио је закон, који имаза циљ да осигура средства за покриће кредитне потребе државе. Законски предлог Зко је израђен на принципу контроле кредита самоуправа и на обавези новчаних, 38тим јавних и приватних установа за осигурање, да известан део својих средстава пласирају у државне хартије од вредности. Влада је под притиском парламента морала. да одустане од контроле самоуправних кредита. Озакоњена је обавеза да новчани заводи, као и установе социјалног · и приватног осигурања, морају известан део својих улога, односно капиталних покрића и премијских резерви пласирати у државне хартије од вредности. Проценти пласмана утврђени су према укупној висини средстава појединих завода и износе: за банке 12—-20%9/0 улога по текућим рачунима, штедионице 85—25/2: улога на штедњу, кредитне. задруге 8—20% улога на штедњу, Поштанску шетдионицу 50 улога на штедњу ин 25%, улога по текућим рачунима, установе болесничког осигурања 30/• готовине, за остале установе социалног осигурања и приватног осигурања. живота 70%, капиталног покрића и најзад за осигурање за: случај несреће и у случају штете 50% премијских резер-= ви. Одређен је рок од близу пет година до 31 децембра 1942 год. у коме ће заводи морати свој пласман постепено да прилагоде одредбама закона. Прогноза је тешка, пошто је непознато како ће се кретати улози и капиталне и премијске резерве у будуће. Ако бисмо, пак, узели за мерило висину улога на штедњу на крају 1937 г., онај део који би се имао пласирати у државне хартије од вредности износио би округло милијарду Кч. Том износу би требали још да додамо одговарајући део капиталних и премијских резерви. Ти податци међутим нису објављени. Ако останемо само код познатих података можемо да констатујемо да обавезни пласман обухвата четвртину сада“ шњег дуга Чехословачке. Са установама осигурања 38:.. једно био би осигуран пласман нешто више од половине постојећег унутрашњег дуга.

Доношење закона није било потребно због постоје“ ћег дуга. За негу курсева постоји Централа за реесконт, која је основана у 1934 г. помоћу принудних улога: нов- · чаних завода и установа за осигурање. Њена средства из-.. носе, по изјавама министра финансија д-р Калфуса 723,5 · мил. чк. од чега отпада на улоге новчаних завода 291 мил.

Чехословачки закон о

обавезном улагању У

државне хартије од вредности