Narodno blagostanje

Страва 378

— Prema izveštaju Holandskog društva za eksploataciju izvoza nafte svetska potrošnja nafte iznosila je 1937 g. 255 mil. t prema 236 mil. t u 1936 godini, dočim je proizvodnja dostigla cifru od 280,9 mil. t prema 247 mil. t u 1936 godini. Potrošnja nafte u Sjedinjenim američkim državama iznosila ie 1.185 t na 1000 stanovnika prema 1000 t 1936. U velikom delu evropskih država potrošnja je takođe porasla, u Engleskoj od 220 t na 1000 stanovnika 1936 na 257 t 1937, u Francuskoj od 166 t na 171 t, itd. Društvo misli da bi u eVvropskim državama potrošnja mnogo više porasla da nema visokih dažbina i poreza. Samo 1936 g. evropske države su naplatile oko 92 milijarde: guldena na ime dažbina i poreza na naftu i motorna kola. Način bušenja se toliko usavršio da su troškovi pali za poslednjih 6 godina ха 50%.

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

— Трговински преговори између Грчке и наше земље почеће 11 о. м. Стари споразум чији је рок већ био истекао продужен је до краја јуна.

— Француско-југословенска мешовита комисија завршила је рад потписивањем конвенције. Французи су нам одобрили накнадне контингенте за воће, пасуљ, живину, дрво итд. Поменута је потреба оснивања мешовите пољопривредне коморе са седиштем у Паризу и Београду.

СОЦИЈАЛНА ПОЛИТИКА

— Mađarsko ministarstvo industrije izradilo jie predlog uredbe o regulisanju radnog vremena lica zaposlenih u industriji i trgovini, izuzev činovnika. Radno vreme predviđeno je 48 sati nedelino. Povećanje je dozvoljeno najviše do 2 sata dnevno. Za žene i mladiće do 18 godina radno vreme ne može biti veće od 48 sati. Duže radno vreme može biti zavedeno samo za porfire i šofere i to maksimalno 72 sata пеdeljno. — Nemački ured za osiguranje objavio je podatke o socijalnom osiguranju u godini 1937 prema kojima su doprinosi kod bolesničkih blagajni iznosili 1,6 miliiardi maraka, kod invalidskog osiguranja 1,16 milijardi, osiguranja nameštenika 457 mil. i kod penzionog i osiguranja u slučaju nezaposlenosti 1,7 milijardi maraka. Ukupno su iznosili doprinosi radnika i poslodavaca 5,4· milijarde maraka, osim toga država je dala invalidskom i penzionom osiguranju svoj doprinos od 547 mil. maraka. Celokupni izdaci socijalnog osiguranja iznosili su 1937 god. 3,7 milijardi maraka. Celokupna imovina socijalnog osiguranja iznosila je koncem 1937 oko 7,4 milijardi maraka.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— У Мексику је донесен закон о зајму од 100 мил. пезоса, т.3в. „зајам националног ослобођења", који ће влада употребити за исплату отштете експроприсаним страним петролејским друштвима. Имаће 2 транше. Прва са 49 камате, док за другу није у закону одређена каматна стопа, због чега се држи да ће она бити расписана неколико година касније. Каматна и амортизациона служба вршиће се полугодишње, ова последња извлачењем Тљо вредности транше. Зајам ће бити раздељен у облигације од 5,10; 20, 50, 100, 500, 1.000 и 10.000 пезоса. У исто време влада је објавила декрет о зајму од 2 мил. пезоса који ће расписати у току ове године за изградњу путева.

— Pariska opština raspisala је zajam od 1 milijarde franaka sa kamatom od 6%/0, emisionim kursom od 90% i rokom od 30 godina. Svake godine predviđeno ije izvlačenje 114 premiia u ukupnom iznosu od 3 mil. fr.

— Irska vlada raspisala je unutrašnji zaiam od 10 mil. funti sa kamatom od 3!/»/o, rokom od 20 godina al pari. Хаiam je pre vremena upisan i služiće za isplatu otštete od 10 mil. funti Engleskoj na koju se Irska obvezala po ugovoru, o čemu smo Već pisali.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 24

— Japanska vlada da bi stvorila sredstva za redovan budžet povisila je poreze za 14,4%/o prema lanjskoj godini. Očekuje se da će tako povećani porezi dati 1502,2 mil. jena. Osim toga raspisaće zajam od 694,1 mil. Za troškove vođenja rata sa Kinom predviđeno je u vanrednom budžetu 79380 mil. jena, od čega će se 4453 mil. nabaviti putem zajmova a ostatak naročitim porezom. Finansijske teškoće Japana pojačava pasiva trgovinskog bilansa koja je prošle godine iznosila 636 mil., a u prvom tromesečju o. g., oko 70 mil. opticai novčanica je porastao na 2.000 mil. jena, ti. dva puta ie veći nego što je to zakonom dozvoljeno. Da bi legalizirala tu inflaciju vlada je odlučila da izmeni zakon.

— Centralna kineska vlada uspela ie prošle godine prvi put da uravnoteži budžet za 1 milijardu iuana prihoda i isto toliko rashoda. Tada je otpadalo 40% budžeta na vojsku, 320/0 na službu zajmova, 10% na administraciju, ostalo na druge isplate. Najveće prihode davale su uvozne carine i monopol. Ukupno posredni porezi su dali 80% svih prihoda. Pošto je izgubila severokineske luke, naročito Šangaj, smanjili su se prihodi od carina za 50% i monopola soli za 50—30%. Zbog toga se drži da će prihodi države izneti ove godine najviše 50 mil. juana. Ratni troškovi, prema proceni prof. Ni-Šutunga, iznose 3—4 milijarde juana godišnje. Vlada nastoji da pokrije te troškove zavođenjem novih poreza i zajimovima. U septembru 1937 raspisan je prvi zajam od 500 mil. juana, uz 4%/o, sa rokom od 30 godina i al pari kursom, a u maju o. 2. nova dva od po 500 mil. Jedan je određen za Kineze u inostranstvu. Vlada izbegava štampanie novčanica za finansiranje rata. Od početka rata opticai novčanica povećao se od 1,4 na 1,7 milijardi juana, ali se on objašnjava porastom poslova sa plaćanjem u gotovom i tezaurizacijom. Službu zaimova vlada vrši i dalje. Unutrašnji dug iznosi dosada 3,5 milijardi.

HOBUAPCTBO

— Новчани промет Сумер банке у Анкари, која контролише државна индустријска предузећа, порастао је са 6,2 мил. турских лира у 1936 г. на 9,6 мил. у 1937. Банка контролише 14 индустријских предузећа, четири ткаонице памука, две ткаонице лана, једну ткаоницу вуне, фабрику свиле, рафинерију сумпора, три фабрике папира, фабрику ружиног уља, фабрику целулозе и фабрику гвожђа. Предвиђено је у скорој будућности подизање фабрике уметног гнојива, керамичне фабрике и цементаре. Банка је послала у току прошле године 65 студената у иностранство за специјализацију у појединим индустријским гранама и 16 инжињера у Енглеску ради усавршавања у гвожђарској струци.

— Тржиште капитала у САД било је прошле године толико резервисано према свим приватним емисијама капитала да их је већина морала бити опозвана. Узрок овом неповерењу лежи у томе што су добити друштава после 1930, са изузетком прошле године, врло малене, тако да се капитал врло споро формира. Број оних који плаћају порез на доходак изнад 25 хиљ. долара смањио се од 1928 са 111 хиљ. на 26 хиљ. 1982 и попео се 1936 на 59 хиљ. (Оскудица капитала која је тако настала осетила се уточико јаче што је држава са тржишта капитала дигла огромне износе, и заинтересовала је капиталисте више него приватне емисије зато што претставља већу сигурност и што су приходи од државних зајмова ослобођени од порезе.

— Према годишњем извештају удружења поседника страних облигација у Њујорку од 5558 мил. долара колико су концем 1937 износила америчка спољна потраживања није се вршила каматна служба за потраживањима у висини од 2954 мил. дол или 39,7%/0.

— Сједињене америчке државе продужиле су уговор о куповини сребра са Кином.