Narodno blagostanje

11, јуни 1938,

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 381

samih hartija od vrednosti. Jedan od osnovnih zakona teorije berze je, da. fluktuiranje kurseva proširuje tržište odnosno krug interesenata za hartiie od vrednosti. Ne bi bilo ništa štetno kod jednoga prirodnoga kursa, koji se ne održava Veštački, ako bi on fluktuirao za tri četiri tačke. Ta fluktuacija је potrebna pre svega berzijancima koji su agenti kapitalističke publike koja se interesuje za hartije od vrednosti, a potrebno je i autsajderima, koji održavaju po malo špekulaciju. odnosno život na tržištu. Kod papira čiji зе Киг5 510bodno razvija mali pad uvećava krug kupaca i automatski podiže kurs gore, a mali skok izaziva na realizaciiu sve One koji su kupili pri padu i time sprečavaju dalji skok i u neku ruku stvaraju prirodnu stabilizaciju između dosta uskih granica. Mi znamo iz istorije naše berze, da su samo pri velikim političkim događajima nastupile velike promene kurseva. Inače fluktuacije 5: таје — пагаупо, ропау јато, Код papira čiji se kursevi razvijaju slobodno. Takvih ima na našoj berzi dosta i ako nisu svi.

2..0 VE - 27 М—1 МЕ u hiljadama din.

Ratna šteta 1.975 1.191 Ratna šteta, termin 1.205 —.4%0 Agrarci 1921 192 76 79% Investicioni 119 178 6%a Begluci 512 625 бој Begluci, termin 231 —.6% Dalmatinci 300 598 79% Bler 1.032 165 80/а Bler 178 88 Narodna banka 518 147 Pab 173 110

Svega 6.430 3.178

Kao što gornja tablica pokazuje rađeno je najviše Ratnom štetom 1 790 Blerom. Ratna šteta je nešto popustila. Ali interesantno je da se ovoga puta pojavio termin posle duže pauze. To je dobar znak, jer se eskontuje stabilnost kursa kroz letniu sezonu. Obrnuto je 2 miliona nominalno za ultimo juni. Taj veliki obrt bio je jednog sastanka i zbog toga je nešto iače pritisnuo terminski kurs.

AVM GOMILI ?7VMi 8-УГ 9-VI

Ratna šteta 484— l TK 483.95. 483.50 483.25 482.50 Ratna šteta termin —.— —= —= 48250. == дају Астат. ођу. 1921 63.25 —=_ == 63—— —= 4%0 Agrar obv. 1934 —.— —— = —=— —= 6 Begluci —.— 9312 —— 93—— 6% Begluci termin —.— = —.= 6" Dalmatinci — 92.50 —= —=_ 92.25 6 Dalmatinci termin. ·—.—= —— —— —= 7% Invest. zaiam —.— '_ ~ __ ~ {00:50 —= 7% Seligman — = — —_— | —= 79» Збађ. хајат —— о о == 7" Bler 95.— 9475 95—" 94.62 94.50 ву Bler 99.25 9950 —— 99.95 —=

Duvanski loz __-_- 1 | Grveni, Krst a У 56 8 8

Narodna banka —.— 7.300.— о = Priv. agr. banka s. k. 229— 229.50 229.50 — 229.80 Риу, agr. banka Kk,k, 292> 201.50 · —=— ===> | —=

2

Niži kurs za ultimo juni (482.5) deistvovao je sutradan i na kurs prompt robe i on je nešto popustio, tako da su poslednji zaključci rađeni sa 482. Roba je dolazila, uglavnom, iz sredine berzijanaca. Isti razlog je dejstvovao ovde kao i kod 70 Blera, da se obrt nešto uveća prema prethodnoj nedeli. Uzrok leži u likvidaciji špekulativnih angažmana slabijih berzijanaca. Oni su kupovali robu, naročito Ratnu štetu i Blera, u očekivanju dalieg skakanja kursa radi postizavania

dobiti. Kako smo, međutim, na pragu letnje sezone to se Zasada sa sigurnošću ne može očekivati skok kurseva, a kako oni ne rade svojim kapitalom, već plaćaju kamate, to su odlučili da umanje svoi angažman, kako bi uštedeli plaćanje kamate i da docnije, u julu, za vreme najveće vrućine, ponova kupe robu očekujući skakanje u jesen. Tako je došlo do prodaje Ratne štete i Blera u većem obimu nego što je bilo u poslednie vreme. Celokupna prodana količina jednog i drugog papira došla je isključivo iz ruku berzijanaca. To је obična besa u početku letnje sezone. Međutim, ima kapitalista koji nisu plasiralni definitivno svoje kapitale i koji se sledstveno spremaju da to urade sada, pre nego što odu na OSsustvo. Obično oni uoči odlaska biraju koji je papir najzgodniil za vreme letnje, sezone za plasiranje kapitala, da bi se obezbedila kamata.

Nasuprot toj realizaciji kod Ratne štete i Blera, pri čemu treba imati u vidu da je popuštanje kursa bilo vrlo slabo, naročito kod Blera, i da je s druge strane vrlo ŽiV interes za ova obadva papira od strane kapitalista, kod 60 agrarnih papira, obrnuto, obrt se smanjio prema prošloj nedelji. Kod Begluka je 512 hilj. prema 695 hili. a kod Dalmatinaca 300 hili. prema 600 hilj. Ali dok je kod njih obrt pao, tendencija kursa je prilično slaba. Ovo se ne vidi jasno iz tablice kurseva iz prostog razloga što je u nedelji rađeno samo dva dana u oba papira. Ponuda je bila sve jača i tako se završila kod Begluka sa 92,75, a kod Dalmatinaca sa 92,25. Ovi papiri pokazuju tendenciju ala bes. Neki su berzijanci kažnjeni za svoju lakomislenost. Oni su smatrali da država mora da istera kurs tih papira naimanje na 95, zbog novog zajma, koji nosi istu kamatnu stopu, pa su nakupovali ovih papira. Kursevi su zbog toga otišli suviše visoko prema ostalim papirima. Prema tome sad se odigrava nivelacija kurseva ovih papira prema kursevima starih, kao što su 79 Investicioni, 4%/i Agrarci itd. Popuštanje kurseva kod 6% agrarnih papira samo je normalizacija. Oni prelaze u kategoriju papira, kod kojih se kursevi slobodno razvijaju, kao što su 7, 4%0, i Blerovi papiri.

Na zagrebačkom tržištu akcija naših industrijskih i saobraćajnih preduzeća rađene su akcije Trbovlja po 210, kao i prethodne nedelje. Kurs od ove nedelje je, međutim, bez kupona, tako da je u stvari Veći nego prethodne nedelje. Ponuda se javlja u pomorskim papirima, po vrlo visokoj ceni, tako na pr. Oceania 1.000, ali bez odgovarajuće tražnje.

Obračunski kurs dolara bio je: 3-УГ 43,68358; 6-VI: 43,6353; 7-УГ: 43,6415; 8-VI: 48,6165;

DEVIZNO TRŽIŠTE

Zategnutost na domaćem deviznom tržištu još nije Dpopustila. Funta je nepromeniena 238,25, ali pri ovoj ceni ne može da se zadovolji cela tražnja. Pa ipak dosada intervencija javne ruke nije bila potrebna. Izgleda, dakle, da tražnja nije uslovljena hitnom, neodložnom potrebom. Kao što izgleda odliv kapitala iz naše zemlje nije onako velikih razmera kao što je bio. Bar što se izvoza novčanica tiče došlo je. do preokreta, što se vidi iz skoka kursa dinara u Cirihu sa 8.50 na 8,90. Nije to jedini povoljni znak sa deviznog tržišta. Velika oskudica u markama u prethodnim nedeliama na najboliem putu je da prestane. Prompt robu Narodna banka ie ioš morala da daje, ali se pojavila prilična ponuda sa privatne strane u terminima. Čvrsti su bili grčki bonovi, kojih je bilo malo na berzi prema tražnji.

London Berlin Madrid Milano o 3-М1 238.25 1.450.— —.— = 98.95 Sa pr. 217.18 1.762.96 _— 930.88 ONE Bez pr. 169.02 1.371.96 —.— 179.68 _—_ 6-VI 288.95 1.450.— _ 0 98,65