Narodno blagostanje

_ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ _

Crpaaa 382 7-VI 288.25 1.450.— — —.— 28.75 8-VI 288.25 1.450.— —.— __ 28.75 9-VI 298.25 1.450.— —.— —.— 28.75

Obrt je iznosio 22.6 mil. din. prema 23.3 mil. u prethodnoi nedelji. Od toga otpada na klirinške marke 13.4 mil. din. prema 8,8 mil., funte 6,9 mil. prema 9,7 mil., dolar 1,2 mil., grčke bonove 597.000 prema 199.000 itd.

Devizni kursevi u Cirihu bili su sledeći:

31-XII-36 31-XII-37 31-IHI 1-VI 9-VI

London 97.37 21.62 21.605%e 21.7225 21.788 Amsterdam 296.90 240.60' 241.40 , 242.10 924959 Niujork 495.14. 43250 „43GI/a 438.875 439.Berlin 75:10. 17425. 174.92...176:25. : 176.75 Pariz 20.82/4 14.G8t/»> 13.51i/» 12.195 12.95 Prag 15.22:» 15.19 15.21 15.24 —.Brisel —.— = 73.69 7418 74.220» Beograd 10— IO 10— 10— 10—

Švajcarski franak je nešto oslabio, što se vidi iz Dporasta svih kurseva. Jači je bio skok francuskog franka nego ostalih deviza. Isto tako je i kurs dinarskih novčanica jače skočio od drugih valuta.

Tržište zlata Velika tražnja i visoki kursevi bili su i ove nedelje tipični. Cena se i u toku nedelie kretala od 140 š. 8 р. до 140 5. 10 р. Розједпјег dana izveštaine nedelje cena je popustila na 140 š. 7 p., zbog jakih dovoza iz Južne Afrike. Premija prema dolaru bila je 1li/» p.

šiling pensa Din.

- (po unci) (po kg)

19808. 126 6 40.405

1954 141 40.345

1935 141 2 54.409

1936 141 7 54.569

1937 140 11 54.312 31-V-1938 140 5:/2 54.136 6-У1-1938 140 7 54.184

Robno tržište

Sirovine., — Svetsko tržište sirovina u ovoj nedelji pokazuje nešto povoliniju tendenciju. Ne samo što kursevi Važnijih sirovina nisu pali, već su se kod nekih i osetnije DObolišali. Do pobolišania došlo je usled toga što su kontrolne organizacije pojedinih sirovina izvršile ponovno smanjenje izvoznih kvota i proizvodnje. Tako je izvozna kvota za kaučuk smanjena za 15" na 45" što pretstavlja najnižu kvotu od zaključenia međunarodnog sporazuma. Izvozna kvota za treće tromesečie za kalaj snižena je takođe sa 55 na 450". Očekuje se da će iste mere preduzeti i kartel bakra čija se cena, u poslednje vreme, takođe kreće na kritičnom nivou. Cene važnijih sirovina bile su bakar 34“s, bakar elektrolit 39, кајај 173, стак 1894, ојомо 12'јав funti sterlinga za tonu, kaučuk 5%ie pensa, pamuk u Njujorku 7,90 centi za libru.

Pšenica. — Svetsko tržište pšenice, i pored toga što su se ovih dana kursevi nešto malo popravili, u osnovi je veoma labavo. Američka ozima pšenica pregurala je dobro poslednji kritični period i predviđana rekordna žetva smatra se potpuno obezbeđenom. Izgledi za prolećnu pšenicu, za sada, takođe su povolini. Iz Kanade se javlja isto tako o уеота роvoljnom stanju useva i nepromenjenim izgledima za odličnu žetvu. Povoljno stanje useva u severoameričkim državama, Које obećava egzorbitantnu žetvu, bacilo je u zasenak evropske prilike koje su, sve do sada, ostale bez ikakvog uticaja na tržište. Inače stanje u Evropi procenjuje se tako da bi se

mogla očekivati osrednja žetva. Italija će imati relativno malu žetvu, isto tako Grčka i Čehoslovačka. Od izvozničkih zemalia Podunavlia dobroj žetvi nada se Mađarska. Vesti iz Rumunije i suviše su kontradiktorne da bi se nešto pozitivnije mozgzlo saznati.

Terminski kursevi. sredinom nedelje izgledali su ovako:

VII IX—X XII 1 Liverpul šil. mtc. 13/3 12/8 12/2 Roterdam hfl. mtc. 5,72 5:55 5:55 5,55 В. А!тез рех. тес. 7,06 6,98 — Čikago centi buš. 79.— 74.— 76— Vinipeg centi buš. 101— 79.— 77.— =

Situacija na domaćem tržištu vrlo je interesanina. Promet je neznatan; na berzama se dnevno radi po nekoliko Vagona. Na osnovu tih zakliučaka cene su opet skočile za 92—3 din. Do mtc.: Tisa 2293—980, ostale provenijencije 200—9920 din. Odluka ekonomsko-finansijskog komiteta nije realizovana. Do uvoza nije došlo ma da su mlinovi i neke zadružne organizacije kod Prizada prijavili potrebu za nekoliko stotina vagona. Sada, verovatno, uvoz više ne dolazi u obzir, jer je potrebno 9—4 nedelje da se roba uveze i distribuira potrošačima u kome će roku stići i naša žetva. Ovo naibolie pokazuje da je jedina mera za saznanje pravog stanja stvari na domaćem tržištu bilo ukidanje uvozne carine što je naš list prvi predložio. Da je to blagovremeno učinjeno imali bi smo odmah jasnu situaciju u pogledu stanja zaliha u zemlji. Ovako mi i danas ne znamo sa kakvim i kolikim zalihama raspolažemo. Trgovci, u očekivanju osrednje žetve, nadaju se гејаtivno dobrim cenama i na početku kampanje pa plaćaju za novu robu 160—180 din. Terminsko poslovanje u novoj robi poslednjih dana bilo je dosta živo.

U vezi sa situacijom na domaćem tržištu u našoj štampi javljaju se i dalje skroz neekonomski komentari. Tako se, pored ostaloga, podržava teza da seljak ima još robe, ali ie ne prodaje. To mogu da tvrde samo oni, koji nemaju pojma o našem seljaku. On je bolji trgovac od svih žitarskih trgo-

vaca. I nema toga seljaka koji bi — znajući da je cena u inostranstvu 90 din. i da će Amerika imati izvozni višak od preko milion vagona — držao robu. Tvrđenje da seljak ima

robe, prema tome, apsurdno je. S druge strane terminska cena od 160—180 indicira činjenicu, da u novoi kampanji neće biti velikog izvoznog viška. I umesto da gledaju u tu cenu i iz nje izvlače ekonomske zaključke, razni interesenti proturaju glasova da seliak ima robu. Sva je sreća da je seliak pametniji od onih koji neekonomskim гехопоуапјет žele da stvore situaciju kakva odgovara njihovom interesu.

Izvozni paritet prema julskom terminu u Liverpulu popravio se sredinom nedelje na 95, a prema Roterdamu na 102, odnosno na bazi za promptnu robu 113 dinara.

Kukuruz. — U sravnjenju sa pšenicom kukuruz je relativno čvrst ma da su i njegovi kursevi, u poslednje vreme, nešto malo popustili. Izgleda da do nove kampanje kukuruza na severnoj hemisferi ne treba očekivati veće promene u cenama kukuruza, jer od izvozničkih zemalja za izvoz imaju 405 samo Argentina i Siedinjene Američke Države. Julski termin u Roterdamu notirao je 5,08 hfl. za mtc., a u Čikagu 57 centi za bušel.

Na domaćem tržištu situacila ie nepromenjena. Ponuda je vrlo mala, a tražnja postoji samo za domaći konzum. Privatni izvoz potpuno je prestao, jer su cene iznad izvoznog pariteta. Za izvoz kupuje jedino Prizad, koji je, koristeći preferencijale, u stanju da plaća cene iznad izvoznog pariteta. Prizad, za sada, najviše kupuje za Čehoslovačku koja naro-

čito traži južnosrbijanski sitni okrugli kukuruz za koji plaća |

više cene. Za Nemačku Prizad ima da izliferuje, na poslednji kontingent, još svega nekoliko stotina vagona. Do 1 juna u

___BP. 24