Narodno blagostanje

Страна 702

рута i Seligmanu, a naročito prema Pabu. Svi ti papiri pokazuju mnogo čvršću tendenciju krajem nedelje i mnogo više kurseve. Kod akcije Paba to je naročito palo u oči. Tražnja nije mogla biti zadovoljena i tu je ostala čvrsta tendencija. Akcije Narodne banke ostale su gotovo na istom nivou u prkos činjenici, da je jedan veći paket jedne humane ustanove došao na tržište, Bez toga bi kurs davno prešao 7.400. Na zagrebačkom tržištu akcija industrijskih i saobraćajnih preduzeća bio је samo jedan zaključak u Izisu po 25. Obračunsti kurs dolara sa primom bio je: 21-X.: 49,7916; 25-X.: 43,7666; 26-X.: 43,7666; 27-X.: 49,7416. |

Naši papiri na stranim berzama.

Na Njujorškoj berzi kursevi naših papira su vrlo čvrsti. Naročito jako skočio je 7%0 Seligman. Kursevi su bili sledeći: ту, Вјег G%9o Bler 7%0 Seligman

25 oktobra 27-28 29.375-30 45-47

DEVIZNO TRŽIŠTE

Na deviznom tržištu zategnutost je sve veća. Narodna banka daje funte po 238. Ovaj kurs je zabeležen u zvaničnoj listi berze za uvoz sirovina. Ostala legalna potreba ostaje nezadovoljena. Tražnja sa strane privatnika je vrlo velika. Ona je povisila cenu na 241 din. u Beogradu i po njoj bilo je i nekoliko zakliučaka. Na osnovu tog višeg kursa formirali su se kursevi ostalih deviza, tako švajcarskog franka 11.60, dolara 53.75, francuskog franka 136 itd. U Zagrebu zabeležene su još veće cene; 242 za funtu, 11.65 za Švajcarski franak, 54 za dolar itd. Te cene su zapravo samo nominalne. Po njima su rađeni vrlo mali iznosi. Naiveći deo poslova u slobodnim devizama danas se сугбауа уап berze, bez obzira na kurs, vrlo često i po znatno nižim cenama. Roba je vrlo retka, tako da su imaoci deviza u Vrlo povolinom položaju. Kao maksimalna čula se cena sa crne berze 268—270 din. za funtu.

Klirinška marka je skočila pod uticajem vesti o stabilizaciji kursa. Iz novina se doznalo, da će se kurs marke kretati od 14,30. do 14,70. Kao što se vidi iz donje tablice kurs poslednjeg dana izveštajne nedelje ostao je nešto ispod donje granice. Ali se mora zabeležiti, da je tendencija čvrsta. Tražnja je bila dala nešto veću cenu od srednjeg kursa, ali nije naišla na robu. Imaoci su rezervisani. Državne ustanove, koje se bave izvozom u Nemačku nisu cele nedelje davale ništa. Interesantno je da je bilo zakliučaka za medio i ultimo novembar po 14925, dakle ispod donjeg stabilizovanog kursa, iako je poznato, da će se sporazum o kursevima primeniti od 7 novembra o. 8. |

Grčki bonovi su znatno pali. Grčka Narodna banka, koja vrši emisiju njihovu, odjednom je pustila veći iznos u opticaj, tako da je nastala obilnost robe. To se vidi i po velikom obrtu, koji je iznosio 1,1. mil. din. prema 706.000 din.

Kursevi se vide iz donje tablice: | Grčki

London Berlin „Madrid · Milano bonovi 21-X 238.— 1393.51 — — 38За pr. 209.44 1761.16 — 231.78 —.Bez pr. 163.— 1370.56 — 180.34 CC 24-X 238.— 1439.10 = оте 35.80 25-X 258: 1439.96. — SLI 84. 26-X 238.— 1427.80 — —— 34 27-Х 238 — 1496— = —— 38.50

Obrt je iznosio 28 mil. prema 26 mil. u prethodnoj ne-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 44 delji. Na Berlin otpada 12,9 mil. prema 13,3 mil., London 138 mil. prema 9,7 mil. itd.

Devizni kursevi u Cirihu bili su sledeći: | 31-Х1-36 31-Х1-37. 311 20:K. 97.%

Топдоп 27.37 2162 21.658/6 21—- 20.98 Amsterdam 238.30 240.60, 241.40 23940 239.91 Njujork 435.14 43250 34694 439.50 440.50 Berlin 175.10, 17425. 17492 17625. 176.50 Pariz 20.32t/a 14.68t/a 183.511/ 11.75 11.74 Prag 22.221/> 15.19 15.21 1515. 15.122 Brisel —.— —.— 73.69 —= 7447: Beograd 10.— 10.— 10.— 10.— 10

U toku nedelje je funta prema dolaru bila popustila, ali se opet oporavila. Franak je Dio čvrst prema svima devizama i prema zlatu. Krajem nedelje bila ie funta opet nešto slabila a sa njom zajedno i francuski franak, dok je kurs dolara skočio. Čvrste su bile i holandska forinta i belgijski franak.

Tržište zlata Cena. je 240. m: pala sa 146, š 11» p. na 145 š. 11 p.; kao što se to vidi iz donje tablice. U toku nedelje špekulacija nije kupovala. Najjača tražnja došla je od arbitraže, pošto usled skoka dolara i pada cena zlata izvoz zlata u SAD postao je opet rentabilan. |

šiling pensa Рт.

(po unci) (po kg.)

1933 126. 6 40.405 1934 141 40.345 1935 141 2 54.409 1936 141 7 54.569

| 1057 140 11 54.319 18-X-1938 146 9. _ 56.336 24-Х-1938 i 145 1 56.239

Robno tržište · ROBNO TRŽIŠTE

Pšenica. — Svetsko tržište pšenice ulazi sve dublje u krizu. Danas više nema skoro ni jedne zemlje izvoznice koja, da bi omogućila izvoz, ne doplaćuje znaine razlike između svojih unutrašnjih cena i onih koje postiže na svetskoj pijaci. S. A. D. kupuiu po unutarnjim cenama i tako пађамјјеnu pšenicu ustupaju izvoznicima po svetskom paritetu da je izvezu u inostranstvo. Isto to čine i sa pšeničnim brašnom. Kanada na svakih izveženih 100 kg. pšenice doplaćuje razliku 0.50—0.80. dol. Australija takođe subvencioniše izvož-'Od prekomorskih zemalja Argentina još jedina ima unutrašnju cenu koja je ravna izvoznom paritetu. Ali, ako se vlada odluči da uvede minimalnu cenu, u tome slučaju i ona će morati da pokriva razliku. Od evropskih zemalja Rumunija daje izvoznu premiju od 130 leja za 100 kg. Poliska proučava predlog agraraca o povećanju izvozne premije na pšenicu na Š zlota za 100 kg. Francuska takođe subvencionira izvoz pšenice. Mađarska za izvoz u zemlje sa kojima ima specijalne aranžmane, ali bez preferencijala, nadoplaćuje razlike iz preferencijala. Naša zemlia nije još došla u položaj da izvozi na slobodnu pijacu i da iz preferencijala doplaćuje razliku u cenama. Na drugoj strani pak, zemlje uvoznice, koje nemaju monopol uvoza, povećavaju carine i druge dažbine da bi održale unu-