Narodno blagostanje

Страва 718

ТРГОВИНА | |

| -_- Indeks svetske trgovine (1999—100) iznosio je u Drvom polugodištu 1938 godine 40,8 prema 46,3 u 1937 i 35,7 u 1936 godini. Kod 15 zemalja zabeleženo je opadanje uvoza prema 1937 a kod 16 izvoza.

— Obrt detaline trgovine u Nemačkoj porastao e JU septembru za 1%/o prema onom u istom mesecu 1937. Najveći porast zabeležen ie kod životnih namirnica (1459), duvana (13,5%0) i tekstilnih proizvoda (10,9/0). Opao je kod železne robe za 4% zbog smanjenja građevne delatnosti. Polioprivrednih mašina prodato je za 30—35"%/i više nego lane.

— Аустријски монопол дувана биће ових дана претворен у акционарско друштво, чији ће једини акционар бити држава. Продајни апарат остаће и даље организован на досадашњем систему концесионирања.

— Чехословачка влада завела је контролу вад тржиштем некретнина. У будуће без одобрења Мародне банке не може ниједан странац правно располагати некретнинама у земљи ни правима на њима а држављани не могу располагати некретнинама у иностранству нити правима на њима.

— Naš trgovinski ugovor sa Mađarskom, čiji rok ističe 31 decembra o. g., produžen je do 30 juna 1939 godine.

— Čehoslovačka je zabranila uvoz i prevoz stoke i svinja poreklom iz naše zemlje, zbog slinavke i Зара. Izuzetno će se uvoz dozvoliti na osnovu veterinarskog uverenja.

— Cene sirovih koža pale su zbog ograničenja prometa usled zaraznin stočnih bolesti za 1.50—2 din. po kg. Koža od goveda prodaje se za 9—12,50 din., teleća 13 po kg. i janjeća 9-—15 din. po komadu.

— Ministar trgovine i industrije utvrdio je sledeće nainiže otkhkupne cene uljarica za 19939 godinu: za repicu 256 prema 250 u 1938 god., kupusnu repicu 270 prema 260, suncokretovo seme 170 prema 160, beli mak 320 prema 300, 5еzam 380 prema 350, bundevske koštice 255 prema 220 i laneno seme 265 prema 8300. Kupci mogu da plaćaju proizvođačima, na-·osnovu Uredbe od 15 juna 1956 god., do 10% manje od utvrđenih cena, za pokriće troškova i dažbina. Kao što se vidi cene su, osim Za laneno seme, povećane. A i za laneno seme su se prerađivači obavezali, da će plaćati naimanje 273,50 din. Ре odbitka.

те Zagrebačka Ето -industrijska Romora na 5уоjoj sednici izjasnila se protiv cepanja komore.

— Izvoz jabuka iz Dravske Dbanovine bio je o. g. mnogo veći nego prethodnih godina. Najveći deo izvoza išao je u Nemačku, a nešto u Čehoslovačku. Cena je bila 75 para do 1 dinar za industrijsko i 3—83,10 za 'stolno voće.

— Na licitaciji Ministarstva pošta za nabavku 2000 telefonskih. aparata prihvaćena je ponuda američke firme »Antelco« po 255 din. i 5% kamata. Ta ponuda je bila niža od one nemačkih fabrika, koja ie. glasila na 18 maraka за 67 Каmate i 10 din. troškova po aparatu.

— Bečka produktna berza biće od 1 decembra ove goOdine do dalieg zatvorena. U njenim prostorijama stalež za ishranu Raiha (Reichsnšhrstand) otvoriće obaveštajini ured koji će davati informacije o kretanju cena poljoprivrenih proizvoda. /

— Italija je zavela monopol na uvoz i trgovinu filmova u zemlji. Kao glavni razlog navodi se potreba štednje deviza, pošto је dosadašnji način uvoza zahtevao velike izdatke. Naiveći deo filmova dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, s Којот ne postoji klirinški sporazum. 1937 otišlo je u SAD za filmove deviza u vrednosti od 50—60 mil. lira. Sada će se filmovi i filmski materijal uvoZžiti po utvrđenim cenama i sva dobit monopola staviće se na raspoloženje domaćoj filmskoj

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

industriji. Četiri najVeće ametičke" firme nakon ove Vladine mere zatvorile su svoje filijale u Italiji. _

— · Međunarodni odbor za šećer sdstaće зе 12 januara 1939 u Londohu da ražmotri pitanje izvoznih kvota, pošto su sa pripojenjem Sudetskih krajeva Nemačkoj nastale znatne promehe kod Čehoslovačke, Која је _Фозада bila najveća zemlja izvoznica. 5

НОВЧАРСТВО — Zveza jugoslovenskih hranilnica i Dravsko+i banovini

navela je u izveštaju o radu slovenških samoupravnih štedio-:

nica u periodu 1918—1938 da su: one:na dan 31 o 1937 god. plasirale u državne hartije od vrednosti 64 mil, ı komunalne 1,4 ни! а u. ostale 10,8 mil: dinara. Državnih и. gajničkih zapisa štedionice su imale · "та 83 mil. krajem :1937 god., a u toku 1938 god. portfel} se povećao na 135 mil. din.

— Narodna banka izvestila ie ovlašćene novčane: zavede, da izuzetno od propisa mogu obavljati devizne transakcije za račun firmi čiji su vlasnici stranci, i bez odobrenia Narodne banke, ako up:ata u pojedine kliringe nije veća od 200.000 din. i ako inostrani vlasnik ima dozvolu boravka u našoj zemlji za godinu dana, s tim da dozvola od vremena sprovođenja transakcije važi još mesec dana.

— Narodna banka dala je ovlašćenim zavodima uputstvo, da ne mogu da izdaju bez njenog specijalnog odobrenja uverenje o obezbeđenju valute za izvoz: prediva. iz vune, pamučna prediva, prediva od jute, prediva od veštačke svile, kalaja, nikla, rafije, sirove jute, loja, kokosovog ulja, ribljeg ulja, bakalara, sirove gume, pamučnih otpadaka, mineralnih ulja, gumiarabike, izrade od bakra, šalitra, kaučuka, voska i kvebraha. o

— Vlada države Rio de Jane:ro (Brazilija) rešila je da ustanovi državnu banku za poljoprivredni kredit sa glavnicom od 20 mil. milrajsa. Jedan deo glavnice će upisati savezna štedionica, a ostatak će nabaviti država zajmovima.

— U imau 1988 bilo je u Sjedinjenim Američkim Državama 15.287 banaka, za 240 manje nego u istom mesecu .1937. Depoziti kod njih iznosili su 52.195. mil. dolara prema 51.703 u martu i 593.287 mil. lane. Zajmova je podeljeno 21.130 mil. prema 22.514. mil. 1937. Celokupni plasman kapitala je iznosio 26.252 mil. prema 27.182 mil. prošle godine. Broj banaka i dalje se smanjuje, ali dok ie onaj članica opao. od 6.357. na. 6.398, broj nečlanica se smanjio od 8.606 na 8.386. Naročito je jako propadanje malih banaka. Bruto prihodi članica su iznosili za prvih G meseci 1938 631 mil. (1937: 652 mil.), rashodi 448 mil. (449 mil.) a čista dobit 145 (195 mil.).

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

_ Poljska је 1937 једап deo obligacija &09/o-nog dolarskog ~ zajma. zamenila za one 41/5% državnog. Sada je ministarstvo finansija ovlašteno da izvrši konverziju ostatka obligacija na istoi osnovi. Konverzija će se izvršiti žigosanjem starih obligacija koje se isplaćuju u Njujorku.

— Ženevski kanton zaključio je sa jednim švajcarskim konzorciumom banaka zajam od 18 mil. franaka uz 81/4%o0 за rokom od 95. godina i kursom od 98,4. Biće upotrebljen za

konverziju dva zajma sa kamatom od 4% (od 1899 i 1) koji dospevaju u junu 1939. |

— Bugarska ie 1936 sklopila sa svojim АИ А роverjiocima sporazum o transferu kamata. Pošto će taj ugovor prestati da važi u decembru 1988, vlada je uputila delegaciju a London radi sklapanja novog sporazuma. |

— Nemačka u principu ne priznaie obaveze da plaća dugove bivše Austrije, ali pristala je dobrovolino да р!аса ukoliko se o tom sporazume sa državama- -povericcima. Sa svim evropskim državama osivaren je sporazum, samo ne sa SAD.