Narodno blagostanje

Страна 158

4%" Nerar. 1934 62-— === | ===

6% – Вегиа 92925 9150 92— —— 92—':926% Веоисе јер. —--=- | === |J == = тоне || 6%" Dalmatinci 92—– 9115 92— 9175 91.55 91.50 696: J9almatin.; i: —— | —_ | CCC | те | те |} Oe 750 Investicioni ---- | --- || === | SC" | = === 7% Stabilizač. — = === == == = 7% · ЗеПотап Ер | __ 7% Bler — 96— 96— 96.50 96.50 96.50 8% Bler = = 03— -— — 103.Narodna banka — | —— 7.700.— 7.700... | Pab, sitni 233.— 232.50 - 233Рађ, srednji — 236.— Pab, krupni | —. ·—

4% Renta 1805 ·_Loz Crv. krsta Duvanski loz —

|||

|}

||| s

Naifrapantnija pojava u prošloi nedelji je kretanje akcija Narodne banke. One su završile u prošloj nedelji sa kursom od 8.000, a jednim zaključkom od 8.025. Zatim je nastalo deponovanje akcija za Zbor akcionara. I onda se očekivalo da posle zbora taj papir padne za ceo iznos isplaćene diyiđende, a to je neto 360 din. Znači da je kurs trebao da bude u najboljem slučaju 7.665. Međutim, prvi kurs posle zbora bio je 7.700 uz vrlo čvrstu tendenciju. Toga nije bilo skoro. Tražnje je bilo, ali je bio jedan jedini prodavac.

Pre nego što pređemo na dalju analizu kurseva, da bacimo jedan pogled na obrt.

3—9 III 24 [=> Ш u hilj. din.

27-% Ratna šteta 1.707.— 5189:/2% Ratna šteta, termin 48.— -520.4% _ Azgrarci 1921 —— 104% Agrarci 1934 — 307.7% _ Investicioni —— 74.6% Весгша 1.004— 1.2966% Dalmatinci 554. — 536 7% Bler 395.— 8% Bler 180.— 7% Seligman. 4— Narodna banka 281.— 264.Pab 70.— 10.4.193.— 3.659.—

Obrt je nešto veći nego и ргобој педе! : 42 топа dinara prema 8,65. Ali se zato struktura obrta bitno izmenila. U ovoj su se nedelji iz obrta potpuno izgubili oba 4% agrarca, Investicioni i Stab:lizacioni, a ponova se pojavio u većem razmeru Bler oba tipa. Obrt a Beglucima bio je svega milion, manje no prošle nedelje, a Dalmatinaca tol:ko isto koliko i prošle nedelje. Više nego što se povećao ceo obrt, povećao se obrt u Ratnoi šteti. Ovo je povećanje došlo usled realizacije, pošto je kurs bio u skoku sve do 480. Pod pritiskom realizacije kurs je pao na 477,75. Ali je Šteta jedini papir koji ie popustio u ovoj nedelji, svi su ostali ili nepromenjeni ili u skoku. Najjači ie skok kod 4% agraraca 1921 g. Papir ima sjainu tehničku poziciju. IL Agrarci iz 1934. traže se po 62,5. Skočio je i 7% Bler. Ali je najveći skok kod akcija Рађа, Које već dva meseca sistematski skaču; sitni su skočili na 238,50, a stotinarke se traže po 92839. Prilično su stalni bili Begluci i Dalmatinci. |

· Ма tržištu privatnih akcija jedino je zaključeno Trbovlie po 200. | . Obračunski kurs dolara sa pr:mom bio је; 3-11:43.7925; 6-III: 43.78; 7-III: 43.8050; 8-11: 43.7550; 9-11: 43,7550.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

7 тапа

Бр. 10

Ма! рар: па stranim berzama

Na pariskoj berzi iz dana u dan skaču naše državne obveznice. Naročito je jako interesovanje za 7% stabilizacioni zajam.

Kursevi su bili sledeći:

711 ЗзШ 4% 1895 | 272— 2715% · 1902 326— 322. 41/a% 1906 298.— 298.41/2% 1909 | 7 284.4:% 1910 295 300 4 % 1911 305.— 299.5% 1913 - 296:/г 295.7% _ Stabilizacioni 425.— 895.5% Funding 123.— 122.—

I u Njujorku je došlo do manjeg porasta kurseva naših dolarskih obveznica. · | 7% Seligman

35-—39

7% Bler 8% Bler 24,5—25 26,25—27,875

DEVIZNO TRŽIŠTE

Kao što smo doneli u obaveštajnoj službi bilans spoline trgovine u januaru bio je pasivan. Po slaboj ponudi slobodn:h deviza, koja je postala hron:čna pojava moglo bi se suditi da naš izvoz prema neklirinškim zemljama ni u februaru nije napredovao. Narodna banka je primenjivala kontingentiranje deviza na osnovu uvozničkih molbi, po načinu koji smo ODisali u prošlom broju. Najviše je moglo biti zadovoljeno do 50% novčanih zahteva, i to samo jednog dana izveštajne nedelje. Inače je Narodna banka davala prosečno oko 30% tražnje po nepromenjenom kursu od 258 din. Toliko je pokriveno privatnom ponudom, tako da је Narodna banka samo u izuzetnim slučajevima morala da daje devize 17 зуог stoka.

Smanjenie kursa klirinške marke došlo je u vreme, kada se naš izvoz iz sezonskih razloga i onako smanjuje. Stalno opadanje klirinškog salda prema Nemačkoi, pokazuje da robe ima sve manje. No ni tražnja nije bila u prošloi nedelii velika, tako da je ona pokrivena u celosti privatnom robom. Za termine, međutim, nije se moglo kupiti po kursu koji je važio za prompt robu. Bio je svega jedan zaključak za ult:mo april po 1382. Inače ponude nije bilo ispod 1385.

Iz donje tablice se vidi da je kurs grčkih bonova znatno pao. Pošto njihov opticaj nije postao veći, uzrok padu treba tražiti u povlačeniu tražnje, sezonskom nazadovanju uvoza južnog voća. Kampanja ranog povrća, pak, još nije počela.

| .. London Berlin Madrid „Milano А 310 | ____25d 1380— | Zvanični | 288.— — — о ·Stab. sa. prim: 206.25 1.766.— — 93150 | 6:11 · 2580 || ||540/ | | пе ZIMU | | 9258 1380. | — 35.RM 258. 1390— O ID PO 259 1.380.— „| — _ ___ _d395

Obrt je bio nešto veći nego prošle nedelje i iznosio 95,3 mil. din. prema 21,7 mil., od čega više od polovine otpada na Berlin 13,3 mil.. prema 15. mil. Mnogo veći nego

'prošle nedelie bio je promet u isplati London, 11,8 mil. prema

6,3 mil. Ostale devize su rađene u neznatn:m iznosima. Malo više od ostalih deviza obrnuto je u grčkim bonovima 110.000 prema 196.000. :