Narodno blagostanje

Страча 312

зе borba, pa kao što je pre nekoliko godina ona dovela do pokreta rudara had su nadnice oborene, tako i ovog puta. Vlada je i OVog puta intervenisala да se borba ne bi prehela i na druge grane industrije, gde takođe ima nezadovolistva. У склоп Југославије ушле су земље различите привредне структуре и та разлика видљива је још и данас. Она је подлога унутрашње размене добара. Обзиром на то било би интересантно статистички пратити ту повезаност преко унутрашњег тржишта, зли Снрема стању наше статистичке службе то је немогућно. Један покушај направила је пољопривредна комора у Љуб"вани у свом извештају за 1988 год. Подаци нису могли "бити потпуни, зато што је узет промет на железницама, са На сплавовима, колима, аутомобилима је непознат. И друго, "непознат је увоз из осталих бановина у Дравску. Комо: ра се ограничила само на артикле пољопривреде у сировом стању. и полуизрађевине, тако да индустриски производи као хартија, текстил, метал, ципеле, стакло, дакле најважнији словеначки индустриски производи, који се у великој количини пласирају на југословенском тржишту, нису уопште поменути.

„Извоз из Словеније у иностранство износио је 1936 год. 96:14 тона, а 1937 г. 227.401 т. док је извоз у осталих осам бановина и Београд 1936 износио 258.854 т. а 1937 г. 376.214 т. Највише од страних земаља увози Италија, 1937 155.776 T., Ha: 60%0, аграрног извоза, отишло је у Аустрију 20 хиљ. т., Немачку 30 хиљ. ти Мађарску 14 хиљ. т. Од бановина на првом месту је Савска, са 276.7 хиљ, тона и Дунавска са.59 хиљ. т., Београд 19,1 хиљ. и Приморска са 19,6. хиљ, т:: Остале бановине увозе знатно мање из Словеније, тако-да се извоз креће у смеру два крака, северним делом државе и дуж обале код чега свакако игра улогу саобраћајни моменат, али вероватно и боља куповна снага ових крајева за квалитетне словенске продукте. Огромна разлика у извозу у иностранство од 1936 до 1937 не потиче толико из промене коњунктуре, колико обнављања трговике с Италијом после укидања санкција. Извоз у остале бановине повећао се, међутим, захваљујући само унутра шњој коњунктури.

За увоз Словеније железницом важне су биле три земље: бивша Аустрија, Италија и Немачка. Да су у овим подацима садржани и индустриски артикли показало би се да је Словенија много зависнија од иностранства као увозник сировина, али да је по извозу индустриских проинзвода јако заинтересована на јединству југословенског тржишта. Извоз и увоз Дравске бановине ЕЈ

Izveštaj Okružnog ureda za csiguranja radnika u Novom Sadu za 19388 g. verna je slika naših privrednih prilika u prošloj i ranijim godinama,

Broj osiguranih radnika kod ovoga ureda od 1933 god. u stalnom je porastu, te se za prošlih 6 godina povećao sa 24,439 na 35.509 odnosno za 45,8%. Prirast je najveći bio 1936 i 1937 god. kada se broj osiguranih radnika povećao za 3294 odnosno 3918 prema odgovarajućoj minuloj godini. Porast je u prošloj godini izneo svega 1299 prema 1937. Privredni prosperitet iz. 1936 i 1937 god. produžio se dakle na teritoriji ovoga. Ureda i u 1938 godini, ali sa manjim elanom. Opadanje privrednog prosperiteta u toj godini — prema izveštaju — nije opšta, linearna pojava. Broi prijavlienih članova u prošloj godini sve do septembra bio je stalno u porastu i iznad broja odčovarajućeg meseca u pretprošloi go-

Položaj radnika u Vojvodini

Ra ara O FE a rare ira

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 20

dini, al: od onda je počeo da pada i do konca decembra je pao ispod nivoa istog meseca u 1937 god., što nije bio slučaj od 19353 god. Da privredna delatnost u septembru prošle godine nije tako naglo opala, prošla godina u pogledu zaposlenja radnika ne bi izostajala skoro ništa iza pretprošle: U izveštaju se naglašava da je u ovom ogromnom padu zaposlenosti krajem prošle godine veliku ulogu igralo držanje jevrejskog kapitala u Vojvodini, koji je usled događaja u Čehoslovačkoj i neizvesnosti položaja Jevreja naglo prestao da investira, Opadanju privredne delatnosti u mnogome su doprinele vesti o jednoj eventualnoi podeli države na nove administrativne jeđinice pri čemu Novi Sad ne bi bio sedište jedne takve iedinice, Pad zaposlenosti u prošloj godini iz gornjih razloga na teritoriji OUZOR-a u Novom Sadu verovatno je bio veći nego kod drugih ureda.

Sa privrednim prosperitetom porasle su i zarade uredskih članova. Prosečna nadnica u prošloj godini iznosila 20,64 din., što prema 1937 znači porast od 1,12 din. Zarade od 1933 do 1936 stalno su bile u opadanju i što su se poslednje dve godine donekle poboljšale, u prvom se redu ima zahvaliti Uredbi o utvrđenju minimalnih nadnica koja je 1 aprila 1937 god. stupila na snagu. Ali ni 1938 još nisu bile dostigle nivo iz 1938.

Prema за с osiguranih po ргојечјата, пајviše ima kućne posluge, 3.669, odnosno skoro 10%0 svih osiguranih radnika. Na drugom mestu stoji tekstilna industrija, u kojoj se broj osiguranih od 1933 godine skoro udvostručio. Na trećem mestu je trgovina, koja bi zapravo trebala da bude na prvom mestu da veliki deo članova ove profesije nije osiguran i kod Bolesničke blagajne Beogradske trgovačke omladine i Bolesničke blagajne „Merkur. Lep razvitak pokazuju industrije kamena i zemlje koje su na četvrtom i mašinska i metalna industrija koje su na petom mestu. U obe industrijske grane broj osiguranih se povećao oko 80% od 19333.

Broj poslodavaca povećao sa 10,799 na 10,971 dakle za 178.

Prihod OUZOR-a u Novom Sadu prošle godine iznosio je 16,147.525 din, Od te svote isplaćeno je članovima na razne potpore i lečenje njihovo 11,825.080 din. odnosno 73.94% сеlokupnog prihoda.

зе u 1988 godini, ı 1o

Ukupni rashodi po članu u 1938 g. prema 1937 poviSili su, se za 27,93. din. i to sa 410,16 na 437,49 din. a ukupni prihodi za 22,98 odnosno sa 431,76 na 454,74 din. Poslovni višak po članu u 1937 iznosio je 21,60 din., a u 1938 svega 17,25 din. što znači da je 1938 i procentualno više potrošeno na lečenje po članu.

Ovai napredak, nažalost, ni iz daleka nije mogao da uravnoteži pogoršanje socijalnih prilika radnika u prošloj godini. Iz statistike lekarskog rada vidi se da je broj bolesnika povećava iz godine u godinu i to ne samo apsolutno već i procentualno. Dok je 1932 na jednog osiguranog člana otpadalo 2,39 bolesnika, dotle je ovaj broj u 1938 god. porastao na 3,60.

Tamnu sliku baca na socijalne prilike radništva u Vojvodini činjenica да je od 196 umrlih članova 15 odnosno 7,99% izvršilo samoubistvo. Smrtnost je najveća od unutrašnjih bolesti (85) zatim od tuberkuloze pluća (61), od zaraznih bolesti (10), od nesrećnih slučajeva umrlo je 15, od ženskih bolesti 7, i pri hirurškom lečenju 3.

U toku 19838 god. prijavljeno je 1,190 nesrećnih slučajeva. Najviše ih je bilo kao i prošle godine u industriji kamena i zemlje (14,20%)) zatim u metalnoj i mašinskoj (11,59%). Na trećem mestu je tekstilna industrija (10,99%/0) na četvrtom šumsko-pilanska (10,49), na petom ind. hrane i pića (8,40%)