Narodno blagostanje

Страна 518

тале. Баш то је најбољи доказ да су преценили ситуацију |

они који су постављали захтеве и водили штрајк до краја и показали се тако лажни пријатељи радника и читаве околине за коју је рад овог предузећа претстављао извор благостања.

Još jedan fond

Na originalan način rešeno je pitanje podizanja sudskih zgrada i njihove opreme, kao i ure“đenja zemljišnih knjiga. Uredbom koja stupa na snagu 17 septembra o. g. osnovan je kod Ministarstva pravde »Fond za građenje, opravku i opremu sudskih zgrada i za uređenje zemljišnih knjiga«. Sredstva ovog fonda deliće se na područia apelacionih sudova u srazmeri broja stanovnika svakog područja, a potrebe svakog područja podmiriće se samo iz kvote koja pripada tom području. Prihod od darova i drugih namena i od iznosa dobijenih za prodane nepokretnosti pripađaju kvoti područja za koji su dati, odnosno iz kojeg potiču. Na račun sredstava fonda mogu se zaključiti zajmovi, a amortizacija njihova vršiće se na teret kvota područja pojedinih apelacionih sudova u srazmeri s utroškom zajma u kvoti tih područja.

Prihodi fonda su darovi, namene, dotacije u državnom budžetu, prihodi od prodaja nepokretnosti, i doprinosi koji se naplaćuju u visini od 10% taksa koje propisuje zakon o sudskim taksama, koji ne mogu biti manji od 0,50 din. ni veći od 25. ~ Poznato je da su žalbe u pogledu sudskih zgrada dolazile od strane samih sudija, i besumnje potpuno opravdane. Јег.Ко ima da vrši tako važnu funkciju kao što je sudiska, ima pravo da traži da se država pobrine za takve prostorije koje neće dovesti u pitanje zdravlje sudija. I ukoliko se nađe da su zgrade u kojima su smešteni sudovi doista u lošijem staniu nego zgrade drugih nadleštava bilo bi potpuno u redu da država u tu svrhu predvidi veće iznose iz svog budžeta nego na zgrade drugih nadleštava. Ali držimo da bi se tu lako dalo utvrditi da je i kod drugih potreba jednaka kao i kod sudova. A onda nije pravedno osnivati fond samo za sudske zgrade, nego bi tim putem trebalo poći uopšte, a tim samim odmah dolazimo do negacije tog načina. Fondovi se i osnivaju zato da se izvesni reZultati postignu brže nego finansiranjem iz redovnog budžeta, i zato se uvek traže novi izvori finansija. Ako bi se sve javne zgrade zidale iz specijalnih fondova to bi bila anarhija u državnom gazdinstvu.

_ Na misao o fondovima ove vrste lako se dolazi kad se stvari posmatraju iz reda samih sudija. Poznata su nam naprimer srozavanja da država može da povisi sudiske prinadležnosti, jer sudovi državi donose u taksama toliko i tolikc. Može država imati razloga da bolje plati sudije od ostalih činovnika, ali motivacija mora biti opšta korist, a onda se to čini iz budžetskih sredstava, ne iz posebnih prihoda od sudskih taksa. Ovo je mala digresila koju smo паpomenuli da bi tu istu primedbu stavili i na povišenje sudskih taksa u prilog ovog fonda. Sud vrši svoju funkciju da bi rešio svaki pojedini slučaj u kome je neko lično zainteresovan, ali svaki taj slučaj je deo opšteg pravosuda, koje .je jedan od stubova društvenog poretka. Ne koristi se dakle funkcijom suda samo onaj čiji je slučaj konkretno tretiran, nego i onaj državljanin koji možda celog svog života neće doći da zatraži pomoć suda. Ako bi se ustanova fonda mogla još da brani, ukoliko on dobija sredstva darovanjem i namenom, nikako to nije mogućno kad se za njegove prihode povisuju takse. Ne treba da spominjemo ovde princip jedinstva državnih finansija koji je narušen obrazovanjem fonda. Pošto fond ima pravo da zaključuje zajmove biće onaj princip teže povređen ukoliko zajmovi budu veći.

· НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

155 Бр. 33

_ Ne samo da mogu doći žalbe od strane činovnika drugih ministarstava što za njihove. zgrade nema fonda, nego i iz redova samih sudija, prema tome Којој арејасјопој oblasti pripadaju. Jer ako se kvota određuje prema broju stanovnika apelacionog područja, dogodiće se da manje nastanjene oblasti koje su ujedno zaostalije, pa imaju sigurno trošnije zgrade i dalie ostanu takve. A baš to treba da se izbegne. Građenje mora da se u prvom redu vrši onde gde su DOtrebe najveće i bržim tempom. A po ovoj Uredbi područja koja su od ranije bolje staiala zadržaće i nadalje svoje mesto.

Bilo bi interesantno napraviti popis svih fondova koji postoje, po datumima njihovog obrazovanja i po izvorima prihoda. Rekord je sigurno postignut u poslednje vreme.

== V pegayj c /osmacKkoM aMepHukor министра финансија Моргентау у Европу рашириле су се разне верзије о сврси њевовог пута. Мако може да буде тачно да је пут потпуно приватан као што се тврди са америчке стране, ипак су вредне да се забележе верзије поводом његовог пута, зато што су оне потекле из оних кругова у Паризу и Лондону који имају уплива на монетарну политику и према томе откривају смер у коме би они хтели да је воде. у

Два момента су вредна помена: Прво, да монетарне власти у Паризу, а још више у Лондону, сматрају да би требало појачати техничку сарадњу у оквиру тројног монетарног споразума. Мако је та сарадња постојала за ове три године од кад је споразум на снази, она није била довољно снажна, јер је код сваког колебања валуте препуш-= тено оној која је била у најтежем положају да сноси све напоре око одржања курса. Тако се и догодило да је енглески Егализациони фонд морао да жртвује много злата кад је оно бежало најпре због слабости курса фунте, а затим због ратне психозе под крај 1988. У Лондону би били расположени да се прави такав валутни споразум у коме би обавеза свих егализационих фондова била ауто: матска у одбрани курса једне валуте, и то на бази реципроцитета. Пошто је Моргентау познат као присталица чврстог курса, дакле против валутних експеримената, али без враћања златном важењу, ова верзија као да је скована под претпоставком да би он могао да буде расположен да потпише овакав споразум.

Друго, | говори се да би Енглези хтели да закључе у Америци зајам. Зајам није потребан моментано ни држави за финансирање поруџбина у вези с наоружањем, нити је валутна ситуација таква да би био потребан за подлогу фунте. Али сматра се да би имао врло повољно дејство на смиривање тржишта капитала и на курс фунте. Јер ако се настави одлив злата, који је опет појачан због погоршане међународне ситуације, онда би фонд био присиљен да закључује зајам, али тако рећи у задњи час, и да средствима тог зајма брани курс, што би могло да доведе до панике. и према томе имадне супротно дејство од оног које се хтело постићи. Међутим, ако би зајам био закључен сад док фонд располаже још са 300 милиона фунти стерлинга, деловао би он само умирујући, и био би само резерва, а онда ни његово враћање не би претстављало никакав проблем. |

Извесно неспокојство по даљи развој монетарне ситуације у Енглеској претставља чињеница да је Егализациони фонд ограничио додељивање злата у количини у којој се тражи. Нарочито је велика тражња с континента, и само једног дана (12 августа) фонд је дао 212.000 фунти стерлинга, а то је претстављало само 239 тражње. Већ неколико дана берзански известилац Тајмса пише да. је

Нагађања псводом пута министра Моргентау