Narodno blagostanje

Сграна 648 НАРОДНО

trebe u uglju za vreme rata i da pripremi sve što je potrebno da se, u slučaiu rata, eksploatacija osigura, proširi 1 proizvodnia poveća. Sledstveno, ono ima da se postara da obezbedi potrebnu radnu i stručnu snagu, materijal i sretstva za nove investicije. Čim nastupi pripravno stanje ili mobilizacija ovi zadaci prelaze na Komitet koji, pored toga, ima glavnu dužnost da vrši raspodelu uglja po sledećem stepenu prvenstva 1) vojska i njane ustanove, 2) saobraćaj, 3) industrija koja radi za ratne i najvažnije opšte potrebe, 4) ostala industrija, 5) polioprivreda, zanatstvo i kućanstvo.

Da bi se zemlja učinila što manje zavisnom od uvoza inostranog uglia (uvoz koksa, kamenog uglia i antracita, poslednjih godina, usled proširenia topionička proizvodnje, povećao se na 30—42.000 vagona) Pravilnik statuira obavezu za nadležna ministarstva da pri izdavanju dozvola za nova industriska preduzeća vode računa da instalacije budu prilagođene za pogon domaćim ugljam. Za preduzeća i ustanove pak, kola ne mogu da izvrše preorijentaciju instalacija na pogon domaćim uzgljem i koja će, prema tome, i za vreme rata biti upućena na uvoz inostranooe uglja uvodi s obavezno držanie tromesečne rezerve. Što se tiče ratne гехетуг 40maćeg uglja, ona će se stvoriti prvenstveno za potrebe saobraсаја. Pored ovog Pravilnik sadrži i niz odredaba administrativno-tehničkog karaktera kojima se reguliše postupak i određuje nadležnost oko prijavljiivanja, utvrđivanja i zadovoljavania potreba ugljam za slučaj rata.

I=) | ни ние За последњих 10 година а-

грарна политика швајцарске владе ишла је за тим да појача производњу жита и шећерне репе да би се смањила зависност од иностранства за случај рата. Искуство Светског рата показало је да је снабдевање животним намирницама врло тешко, због тога су заведене производне премије за жито и шећерну репу.

Проблем исхране Швајцарске за време рата

Није се очекивало да ће се производња повећати у толикој мери да би могла подмирити целокупну потребу, пошто пољопривредна површина износи свега 32.000 км“, што је сувише мало за 4,1 мил. становника, Осим тога '/3 те површине покривена је шумом, а знатан део морао се задржати за производњу сточне хране. Али се ипак држало да ће се добар део потрошње покрити домаћом производњом. Резултат тих десеттодишњих напора је повгћање производње жита за 309 на 200.000 т, тако да може да покрије 40% потрошње према 20% 1914. Са резервама, створеним у току ове године та количина треба да буде довољна до нове жетве. Влада досада није још завела ра-

ционирање, него је наредила да се сме правити само једна

врста хлеба. Карте за хлеб, шећер и још неке артикле завешће се у новембру.

Поред тога позитивног резултата владине — аграрне политике постоји и негативан. Производња и извоз млека и млечних производа су знатно опали. Рачуна се да ће и даље опадати; пошто ће се један део крава морати поклати због тешкоћа у набављању сточне хране, ако рат потраје дуже времена. Али уза све то, сир ће и даље остати најважнији извозни производ и сретство размене за сировине и индустриске производе иностранства.

Најгоре стоји ствар снабдевања земље шећером. Површина под шећерном репом за последњих 10 година се удвостручила, али производња може да подмири свега 15% потрошње шећера. Пре избијања рата влада је препоручила потрошачима да створе што веће резерве, предвиђајући тешкоће око увоза. Ових дана она је забранила де-

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 41 таљну продају до 1 новембра, док се не организује продаја на карте.

Једино производња кромпира би могла да покрије потрошњу, кад се не би скоро половина употребљавала за исхрану свиња. Стога и у том као и у читавом низу артикала за исхрану (биљно уље, маст, пиринач, кафа, чај итд.) Швајцарска је овисна од увоза.

= čim je zakliučen петаскоruski pakt o nenapadaniu, u Japanu je došlo do promene vlade. Promenu ie izazvao izmenjeni položai Japana u svetskoj politici. Dotadanii politički razvitak Japana išao je u pravcu jačanja diktature i militarizma u zemlji i bezobzirne ekspanzije spolja; odlučnu reč vodila je vojska, čiji je cili bio da se rat u Kini vodi do kraja, da se u zemlji sve potčini ciljevima rata i da se na čini nikakvo popuštanje pred ostalim silama zainteresovanim u Kini, a naročito da se paralelno sa ratom u Kini ima vazda pred očima i misija Japana u роgledu obračuna sa Sovjetskom Rusijom. Ova politika dovela je Japan u oštar sukob sa svim zemljama zainteresovanim u Kini, u prvom redu sa SAD i Engleskom. Usled toga trgovački interesi Japana počeli su sve više da stradaju. SAD otkazale su i trgovinski ugovor sa Japanom i istovremeno DOočela sve aktivnije da pomažu kinesku vladu za otpor protivu Japana.

Borba između militarizma i privrede u Japanu

Ekonomska pozicija Japana u svetskoj trgovini, a samim

njegova privredno-finansiska situacija, postale su sve nepovolinije. Umesto širenja, spolina trgovina sve se više sužavala; udeo Kcreje, Formoze, Kvantunga i Mandžurije u japanskom uvozu u 1988 dostigao je 41%, a u izvozu 5590. Aktivni saldo u razmeni s ovim zemliama nije pretstavliao nikakve koristi za Japan, budući se nile mogao upotrebljavati za nabavku sirovina u drugom inostranstvu. Spolina trgovina sa deviznim zemljama stalno ie u deficitu. U prvom polgodđu ove godinz deficit u razmeni dobara s ovim zemljama bio je 400 mil. iena prema 380 u istom periodu prošle godine. Imajući još u vidu da je Engleska, usled zauzetosti u Evropi, zaštitu svojih interesa na Dalekom Istoku poverila SAD izglzdi da bi Japan, nastavliaiući dosadaniu politiku, mogao да iskoristi ratne zaplete u Evropi za svoje privredne ciljeve (kao što je bio slučaj za vreme svetskog rata) bili su minimalni. Naprotiv, ako je želeo da nastavi dosadanju politiku, Japan je imao da računa sa još većim teškoćama, a naročito otkad su SAD nagovestile mogućnost energične odbrane svojih pozicija u ovome dolu sveta.

iji,

Nova vlada našla se pred glavnim zadatkom da politiku zemlje preorijentiše i prilagodi novostvorenoi situaciji. Na radikalnu promenu političkog kursa ukazivao je sam sastav vlade u koju su ušli tri admirala, a docnije i četvrti admiral kao ministar spolinih poslova. Vlada je došla u ruke ljudi admiralskog, ti. pomorskog pravca, dok ije do tada vladao generalski odnosno kontinentalni pravac. Iza ranije vlade stojala je teška, ratna industrija. Nova vlada bila ie naklonjena interesima izvozne industrije koja je, od kako traje rat u Kini, bila potpuno sputana. Spolino-politički ova promena značila je uspostavljanie boljih odnosa sa svima zemljama, u prvom redu sa SAD, da bi se stvorili povolini uslovi za povećanje japanske spoljne trgovine kao jednog od bitnih uslovi da se umanje unutarnie privredno-finansiske teškoće i da se mogne iskoristiti rat u Evropi za ekonomsko јасапје Japana. Tome ciliu imao je đa služi i sporazum sa Sovjetskom Rusijom, do koga i« došlo početkom septembra meseca.

Promena ie bila i suviše velika da se moglo i pomisliti da će proći bez trzavica i bez borbe privrednih i vojnih kru-