Narodno blagostanje

"Страна 26

оклева да распише ратни зајам. Али да је то стање привремено, и да ће рат повући са тржишта капитала сва ли_квидна средства, то није никаква тајна и зато постаје све акутнији проблем финансиске политике у рату. Дајући _ извештај о стању финансија крајем године министар _ финансија истакао је значај темпа којим расту државни расходи. Не бројећи расходе по државним дуговима оста_ли расходи пењали су се са 3,88 мил. дневно у периоди август— септембар, на 5,80 мил. у периоди од 26 новембра "до 31 децембра. У последње три недеље децембра они су : се повећали на 6,32 мил. дневно, У том износу минимални део отпада на опште државне потребе, а читав пораст расхода је у вези са ратом. Кад би остали на садашњем нивоу расходи би се до краја 1940 попели на 2300 милиона, а заједно са службом дуга на 2550 мил. Међутим, и код оваквог начина вођења рата предвиђа се да би почетком буџетске године, у априлу, дневни расходи могли да се

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 2

попну на 8 милиона, али код мало интензивнијег ратовања могу да се попну и на 10 милиона. Треба дакле рачунати с тим да ће се расходи попети најмање на 3,170 милиона, а евентуално на 3900 милиона, ако се дневни расходи попну на 10 милиона.

Према оваквим расходима приходи од пореза, после свих повећања, треба да дадну 1,250 милиона. Најмање 2 милијарде требало би узети на зајам. Без инфлације то се не би могло извести. Национални доходак полеће се у најбољем случају на 7 милијарди, када се расходи попну на четири милијарде, осим ако инфлација не проузрокује такво кретање цена с каквим се још не рачуна. Иако је финансиска ситуација за прва четири месеца рата била врло повољна, она би могла да се обрне у супротну, ако се допусти да дође до инфлације. Зато они који економски резонују предлажу да се повећањем пореза извуче о неколико стотина милиона фунти.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

~ ПОЉОПРИВРЕДА

— Svetska proizvodnia vina u 1939 god. iznosi 200 miliona hektolitara, prema 205 mil. hektolitara koliko je iznoза и 1938.

— Rezultati žetve u 1939 godini u Americi pokazuju sledeće cifre: pšenica je donela 205,350.000 kvintala, prema 258 mil. kvintala u przthodnoji godini. Kukuruz je dao 665 miliona Kkvintala.

— Uprava »Prizada« odobrila ja 1 milion dinara za · umapređenje vinarstva u Hercegovini i Dalmaciji. Još “nije utvrđen plan kako se ima raspodeliti ova suma novca.

— Po podacima Međunarodnog poljoprivrednog instituta · u Rimu svetska proizvodnja svile u prošloj godini iznosila je

· 41 milion kilograma i veća je od proizvodnje u 1938 god. za oko 12%.

ИНДУСТРИЈА

— Engleska industrija sintetičkih vlakana očekuje da će ove gođine i docnije imati visoku konjunkturu. Ovih dana osnovano je novo društvo za proizvodnju sintetičke svilene pređe Britisch Nylon Spinners sa glavnicom od 300.000 funti steriinga. Među osnivačima nalaze se Imperija! Chemical Industriel Ltd. i Constaulds Ltd.

— U Rusiji su, prema pisanju nemačke štampe, pro- nađeni novi izvori sirove nafte. Sadania OE iproizvodnja

ovih novih izvora iznosi 800—900 tona. | — U poslednje vreme neke zemlje su pristupils preradi nove sirovine ZV. „masonite”. U ovome se odlikuje naročito "Italija, koja ima za preradu ove sirovine naročite fabrike. -.Masonite” pretstavlia pravo savršenstvo drva, iz čijih otpadaka je načinjena. Glavna odlika ove industrije je u tome što se teži da se iskoriste i valorizuju svi delovi i otpaci drva. — Šipadova strugara u Dobrljinu obustaviće rad od 15 o. m. Radnicima uposlenim na ovoj strugari otkazana je siužba. — U Australiji jie osnovano jedno društvo sa Кар: ia od 1 mil. funti, koje će proizvoditi automobile. Predviđa sa --дфа се društvo kroz pet godina moći proizvoditi 20 hiljada kola godišnje.

— Gradska električna centrala u Zagrebu ромзла је ~

cenu električne struje industriskim preduzećima, pošto su poskupele siroVine a nadnice radnicima povećane.

— U Tirani je osnovano nedavno rudarsko društvo sa Rapitalom od 150.000 albanskih franaka.

— „Monte Promina” ugljienokop obustavio je isporuku ugliena „Jadranskoj plovidbi”, zbog čega je bila primorana da obustavi lokalni saobraćai na nekoliko važnijih linija.

__— Америчка индустрија авиона започела је ову годину са великим бројем поруџбина у вредности од 550 мил. долара према 188 мил. почетком 1939.

— У Загребу је основана Привреда д. д. за трговину и производњу са главницом од 5 мил. дин. које ће се бавити трговином робе сваке врсте и производњом текстилних артикала.

— У Београду оснива се Централно произвођачко и товљачко а. д. са главницом од 5 мил, дин. са циљем да индустријски прерађује и продаје стоку и сточне производе. ТРГОВИНА

— Ministar trgovine i industrije izjavio je, povodom zakliučenja trg. ugovora sa Francuskom, da pretstoji donošenje uredbe o državnoj intervenciji na žitnom tržištu, O izvozu stoke i stočnih proizvoda, o kontroli cena, o štednji životnih namirnica i još čitavog niza uredaba, koje će se odnositi na pobolišanje ekonomskog položaja malih proizvođača.

— Na poslednjem sastanku rumunsko-nemačkog mešovitog. odbora povišen ie kurs nemačke marke za 21%. Tako da sada kurs marke kod prodaje iznosi 49 leja a kod kupovine 0 lzja, prema 41 odnosno 42 leja, kako je dosada bilo. Razlog ovom povećanju je taj što su mnogi rumunski proizvodi poskupeli.

— Rusija i Japan pregovaraju o zaključenju jednog trgovinskog ugovora po kome bi Rusija liferovala veće kolIičine nafte, uglia i drugog gorivog materijala Japanu, a Japan izvesnu količinu mašina.

— Englesko ministarstvo finansija razmatra. mogućnost

· pojačanja uvoza duvana iz balkanskih zemalia. Razlog: ovome

ie što se želi da smanji uvoz Ovog artikla iz Amerike, kako bi se na taj način očuvale britanske dolarske rezerve.

— Dosadašnji sistem intervencije Prizada na žitnom tržištu nije zadovoljio nove privredno-političke težnje, izjavio je g. Sava Obradov:ć na sednici uprave Prizada, održanoj ovih dana. Kao osnovni nedostatak dosadanjeg sistema navodi se ograničavanjč Prizada na kupovinu min: :malne količine od

5 vagona pšenice, usled čega su proizvođači, koji pojed:načno

ili udruženo nisu mogli da ponude tu količinu, bili isključeni

iz korišćenja pune intervencione cene. U nizu ideja koje su se