Narodno blagostanje

20. amvap 1940. ________ --

cembra 1938. Normalno je da u januaru кај dug. padne, ali zbog” rata to se ne očekuje ove godine. „Ekonomist” upozorava da u julu dospeva konverzioni zajam u iznosu od 360 mil. funti starlinga. da će on takođe preći u leteći dug, pa Je zato potrzbno da se već sada raspiše nov dugoročni zajam.

— OnpwaHa je скупштина угоститеља из целе земље поводом донете Уредбе о трошарини. У донетој резолуцији угоститељи између осталог траже да се укине воЂење регистра с разлога што је 80% угоститеља неписмено, као и да стопа општинске трошарине на вино и ракију несме бити већа од 50% од државне.

— Удружење млинске индустрије тражило је од Министарства финансија да се млинови чија основица течевине не достиже 100 хиљада динара и чији је годишњи промет испод 2 милиона изједначе са трговачким рад њама у погледу вођења пословних књига.

— Београдска општина закључила је зајам код Индустриско-комерциалне банке у Београду у износу од 30 милиона динара. Рок је 15 година а каматна стопа 5,5%.

— Швајцарски буџет повећао се такође због ратне ситуације. Дефицит је предвиђен у износу од 73 милиона (596 мил. расходи и 523 мил. приходи). Ту нису предвиђени расходи за одржавање војске, која је мобилисана, на што ће отићи скоро три пута колико на редовне буџетске расходе, око 1,5 милијарда франака. Тржиште капитала је врло ликвидно, па су банке саме гонудиле влади да преузму бонова у износу од 200 милиона франака. Ипак, зајмови сами не долазе у обзир за покриће ових расхода, него треба да се повисе неки порези и добије тако око ! милијарда нових прихода.

СОЦИЈАЛНА ПОЛИТИКА

— »Zimska pomoć« u Zagrebu ie organizovala javne radove za nezaposlene radnike. Sada je na njima zaposleno 1164 radnika. Socijalni odsek opštine pedelio je 30.930 kg. brana i 2888 kg. šećera siromašnim porodicama.

— Министарство социјалне политике донело је одлуку да се одржи анкета за повишење основне наднице из Уредбе о утврђивању минималних надница и закључивању колективних уговора.

НОВЧАРСТВО

— Uprava Prve hrvatske štedionice je rešila da plati kamatu za drugo polugodište 1939, na stare uloge, koji na dan 21 aprila nisu bili veći od 100.000 dinara. Osim toga, isplaćivaće daljih 30% iseljeničkih uloga od 15—20.000 dinara. Na taj način oslobođeni su svi ulozi do 10.000, oni po tzkućem računu do 20.000 i iseljen:čki do 15.000 din.

— Jugoslovenska udružena banka a. d, Beograd—Zagreb, rešila jie da od 20 januara o. g. isplaćuje kmatu za drugo polugodište 1939, na sva stara potraživanja. | — Prema poslednjem rešanju naše Narodne banke putnici iz Jugoslavije mogu poneti u Italiju 250 efektvivnih lira prema 300 dosada;; od toga 200 u novčanicama a 50 u kovanom novcu. Osim toga preko ovlašćenih zavoda i „Putnika” mogu nabaviti do 3.000 lira u kreditnom pismu i do 2.500 lira u hotelskim bonovima.

— Na stanju Rajhsbankz krajem 1939 ogledaju se prve posledice rata. Ona je morala da zadovolji veće potrebe ratne privrede sa novcem, i zato je proširila svoju polit:ku otVorenog tržišta. Naročito velike su promene u toku godine bile па poz.ciji kredita preduzimaćima javne ruke. Krajem jula oni su iznosili 975 mil. a krajem decembra 1939 god. 2 milijarde. Na početku rata, da bi omogućila privatnim preduzećima što veći lombardni kredit, ona je prim:la efekte, tako da su zajmovi porasli sa 1000 na 1440 mil. Ali u kasnijim mzsecima to više nije bilo potrebno jer se je privreda bržo prilagod:la ratnim pril:kama, pa su lombardni zajmovi pali na 650 ти.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

_ Страна 43

U toku 1939 bile su ogromne promene Код орџбсаја: 2ђов prisajedinjenja Sudetskih krajeva opticaj se povećao sa 7,7 mld. na 8,3 mld., a zbog rata povećao se за 8,7 na 10,9 mld. u septembru i držao se u granicama između :10 i 11 milijardi do pred kraj godine, kada je zbog ultima skočio па 11,8 mid. Na tržištu kap:tala u Nemačkoj odigrava se interesantan proces. Kap:tali izvesnih preduzeća ne mogu: više da rad» u ob:mu u kome i ranije, što je sasvim prirodno. u- ratnoj privredi, pa se odatle prebacuju na tržište kapitala, specijalno traže se akcije preduzeća koja rade, Po komentar:ma Berliner Handels-Gesellschaft akcije imaju prednost, jer је novac u rukama poslovnih ljudi koji ne mogu sami neposredno da rade,a ovakvi pokazuju manje smisla za ulaganje novca u obl:gacije. Dok tako kursevi akcija skaču, dotle pada interes za obligacije, što se vidi na povišenju kamate od 7 na 5% kod privatnih misija.

— Švedska kruna nalazi se od početka rata pod velikim pr.:tiskom i sada je već takva situacija da se pomišlja na zavođenje kontrole deviznog prometa. Trgovinski bilans u novembru bio je pasivan za 93 mil. prema 26 mil. u novembru 1938. Od 31 avgusta do 23 decembra zlatne rezerve ošle su sa 633,4 mil. na 594 mil., a zlato, zajedno sa devizama, Dotraživanjima banaka u inostranstvu, i stranim hartijama od vrednosti smanjili su se sa 1331,4 mil. na 967,5 mil. u istoj periodi. Da bi utvrdila pravo stanje, vlada je krajem decembra naredila da se moraju prijaviti sva pr:vatna potraživanja u zlatu i stranim valutama, a isto tako sve obaveze koje postoje prema inostranstvu. Banke su bile zaključ:le džentImenski sporazum da sve poslove koji nisu na trgovačkoj bazi, ogran:če. Odatle do kontrolnog deviznog prometa ije daleko. Vlada je dobila ovlašćenje da može do 31 marta da promeni propise u pogledu pokrića, opticaja, da može promeniti cenu zlata, da banci dopusti da može svoje sedište preneti u koje drugo masto, da je oslobodi dužnosti, da objavljuje svoje stanje. Sve su te pripreme u vezi s ratnom situacijom i uskoro se zato očekuje i formalno zavođenje kontrole deviznog prometa. — Bengka BpHragHja moHema je ypen6y O KOHTDOH-• сању берзанских трансакција са валутама и хартијама од вредности. Овом уредбом предвиђене су нарочите: мере за спречавање тајног изношења капитала из земље.

— У Словачкој се повлачи из оптицаја ситан ковани новац од 10 и 25 хелера, који је издат за време Чехословачке републике. На место овог министарство финансија ће ускоро издати нов новац.

— Према извештају Народне банке, улози на штедњу износили су на дан ! јануара 1940. год. 11.288 милиона динара. |

— Крајем 1939 г, у Југославији било. је 10.832 задруге са 1,414.876 задругара. Највише је било потрошачких задруга и то 4909 затим набављачко-потрошачких 2551.

“““— Влада Сједињених америчких држава тражиће. од Конгреса да се повиси максимална граница до које.се могу давати зајмови американским извозницима и увозницима. Досада је та граница износила 100 милиона долара. Влада ће тражити да се она повиси на 200 или бар 175 милиона долара.

САОБРАЋАЈ

— У Министарству грађевина расписане су офертне лицитације за извођење триндесте деонице пруге ЧачакБања Лука и за израду прве деонице државног пута бр. 1 на делу Грделица— Владичин Хан..

— У Љубљани је 460 лица одјавило своје аутомо: биле због ограничења аутомобилског саобраћаја. | — Досадањи прописи донети у циљу ограничења саобраћаја моторних возила биће ускоро измењени утоли-