Narodno blagostanje

Страна 104

Bi “bilo mesto i da se oni redovno izvršuju sa 100%, 6nda se "vidi da su stvarni materijalni izdaci i u tekućoj budžetskoj 'godini morali da budu znatno reducirani. Ti. su rashodi па-

'ročito umanjeni kod pošte, polioprivrede, šuma, saobraćaja,

socijalne politike i narodnog zdravlja.

Na koncu devetog meseca višak prihoda nad тазћофта izneo je 555,7 mil. din. prema 983,8 na koncu istog perioda 1938/39 godine što znači да se bez malo prepolovio. пете Zemlje slobodne privrede našle su se od momenta kada je izbio rat pred zajedničkim problemom, kako da regulišu kretanje cena. Jedan od važnih faktora cena je nadnica. Da cene ostanu nepromenjene, potrebno bi bilo pre toga učiniti nadnice nepromenljivim. A to nije više samo ekonomsko nego i političko pitanje. T ako su u Nemačkoj nadnice fiksirane već 1933, a cene tek 1936. Uopšte dirigovanje cena je najteži problem dirigovane privrede i dolazi kao poslednia tačka u njezinom 'izgrađivanju. I mnogo je teži za zemlja koje iz političkih i ideoloških razloga neće da-uvedu razne mere, kao npr. dirigovanje nadnica.

_ Politika cena u Engleskoj

Međutim, revolucija cena koju je izazvao rat je tolika da bi pitanje i u ovim zemljama moralo da se reši, Мајoštrije je iskrsnuo taj problem u Engleskoj, jer su u njoj cene najviše skočile, a radnici zahtevaju da nadn:ce зкосе Коliko i troškovi života. Cene su skočila mnogo jače nego za "isto vreme Svetskog rata. Između 30 avgusta 1939 i 16 januara 1940 cene su u Engleskoj skočile za 16%o a za isto Vreme 1914 za 7,6%. Tada je trebalo 15 meseca da cene na ve"liko skoče za procenat za koji su skočile sada do januara.

Razlog ovakvom kretanju cena nalazi „Ekonomist” u tom što je u prvoj polovini 1914 nastupila tendencilia depre"sije, cene su padale, a obrnuto je bilo pred rat 1939. Rat je izazvao veliko stokiranje sirovina, pa su zato počels brzo da skaču, u Engleskoj za 28,4% od avgusta do kraja decembra, a u SAD za 19,5% Razlog da su u Engleskoj skočile jače leži u padu funte sterlinga za 14% i višim prevoznim tarifama koje važi za engleske luke. Cene su skakale vrlo neujednačeno, tako pšenici i tekstilijama preko 50%, većini Žživotnih namirnica, bakru i olovu između 25—50%oa domaćim proizvodima ispod 25%. Engleskoj je bilo vrlo teško da za· preči ovaj skok, jer ona uvozi, osim uglja i nešto železnž тиде celu količinu sirovina, koje troši industrija, polovinu ŽiVOtnih namirnica, i zato se skok cena na veliko morao da brzo odrazi na cenama na malo. Indeks cena hrane skočio je za 10%, 4 za 90% artiklima koji su se uvozili iz Holandije i „Danske. |

Pošto su cene skočile došao i> pokret radnika da se · povise nadnice. Po tom pitanju razilaze se sindikati i vlada. Prvi traže da se zavede pokretna skala za nadnice, a vlada u načelu pristaje. da se nadnice povise kad skoče troškovi Života, ali ne za isti procenat. Zahtev radnika, ako bi bio ostvar>n, doveo bi neminovno do inflacije. Vladino stanovište ne isključuje inflaciju čim dopušta skakanja nadnica zbog viših cena, ali njen put bio bi sporiji. Dosadanje skakanje cena iza"zvano je spoljnim faktorima i neznatno skakanjem nadnice. Vlada se nada da bi na drugi način mogla da spreči da cene na malo ne skoče, a onda bi bilo lako ubediti sindikate da ne traže povišicu nadnica. Ne pitajući parlamenat, vlada je od ] decembra davala subvenciju trgovcima da n: podižu cene de je zato bilo razloga i tako je uspela da indeks cena na malo do l januara ostane nepromenjen. Ona će produžiti tu politiku, koja. je stoji nedeljno-1 milion funti sterlinga. Za dr' žavni:budžet to je ogroman iznos od 50 miliona :godišnje. Mlada uzima na teret države skok cena koji ie prouzrokovan spolja i odstranjuje time unutrašnji razlog. To bi. bila poli-

BIENPOJINIO PUDUKO GO NRBE/ | ODO

privredi zemalja jugoistočne

-tika stabilnih: ceha i liberalnoni sistemu. Ona ima jednu lošu

stranu. Preduzeta je protiv inflacije, a- nametnula ja nov teret državnom budžetu, i tako ostavila druga vrata otvorena

inflaciji.

Ss (Rote ПРЕ | | === O пре извесног времена

Призад је био изложен врло оштрим критикама. Било је две врсте критичара: они који су тангирани радом При-

Призадов триумф

зада и политичари, У критици су сви били сложни: све

што је Призад до сада радио оглашено је за рђаво. Да би

"се тако могло критиковати морало се свесно прећи преко

чињенице да је Призад државно комерцијално предузеће,

-да као такво ради само по налогу и за рачун државе одсносно да је један од инструмената

"економске политике владе. Губљење из вида те чињенице био је уједно доказ да критика није објективна и да иде за другим циљевима који немају ничег заједничког са општим интересима

-који су узимани у одбрани. Критика политичара пак била „је чисто демагошка; све оно што су рекли о Призаду по-

казује само колика је провалија у њиховом незнању екзномских проблема.

И овај последњи талас критике није могао да измени стварно стање које претставља чињеница: да је При зад: солидно изграђено државно комерцијално предузеће које је у данашњим приликама све потпребније и да ће његова улога у економској организацији земље бити све већа и важнија. То потврђују и најновији планови о проширењу делокруга рада Призада: Влада и Призад проучавају питање реорганизације система државне интервенције уопште; тражи се пут и начин да се обезбеди што веће учешће произвођача у цени коју гарантује држава. У томе-кругу идеја није искључено да Призад поред 43воза заграби и у унутрашњу трговину; да поред процеса циркулације уђе и у процес дистрибуције појединих земљорадничких производа. Затим је донета одлука о интер-

_венцији на тржишту вина о чему ћемо се — због важно-

сти питања — у једном од наредних бројева опширно позабавити. Ради се на томе да Призад постане централни

увозник пиринча, а евентуално и извесних сировина, На|-

зад, помишља се да се Призаду повери и организација прибирања старог грожђа итд. : Ми нећемо да улазимо у питање целисходности ова-

квог начина проширења задатака једне установе која је

до сада изграђивана у другом правцу и блгодарећи с је дне стране ограничењу задатака, а с друге добром воћству и организацији постигла сјајне резултате. На то ћемо се вратити касније када поједини планови о проширењу задатака буду конкретизовани. За сада само констатујемо да су критичари Призада претрпели фијаско, а Призад добио пуну сатисфакцију.

____________________Цо zemljama jugoistočne Evtope obično se govori da spadaju među šumom najbogatije evropske zemlje. Stvarno one su to bile početkom 20 veka, ali od tada njihova privredna struktura pretrpela ie znatne izmene. Kako je sadašnje stanje

Značajne promene u šumskoj

Evrope

а — — – ==

· ne može se sa sigurnošću utvrditi zbog nedostatka dobre stati-

stike. Približno tačnu sliku dao ie »Wochenbericht« nemačkog Instituta za izučavanje honjunk{urč iz KGE uzimamo 1066 podatke. Š Površina pod šumom u nekim od tih ZeGalig. je. znatna: Na. prvom mestu stoje Turska, Jugoslavija i Rumunija. Ko-

lika je" površina pokrivena šumama i koliki procenat 'celo-kuphe -teritorije one-zauzimaju pokazuje. sledeća 'tablican s