Narodno blagostanje

Страна 216

direkcije mogu ublažiti strogost prvih.“ iskliučene iz rešavanja u ovom pitanjima.

Međutim, ove su

U članu 59/1 kod tečevinaca je uklonjena jedna strahovita nepravda, naime da se u bruto promet, koji služi kao baza za izvesne poreze, računaju monopolska taksa i trošarine. U drugom jednom paragrafu ovo je primenjeno i na društveni porez. U istom članu zakona maksimirani su samoupravni prirezi na 50%o kod minimalnog poreza. Kolosalna je stvar da su zanatske radnje, koje imaju više filijala i prodavnica izuzete iz režima trgovačkih i industriskih preduzeća koje imaju neposredne prodavnice svojih artikala. Ovakva zanatska radnja je veliko-kapitalističko preduzeće. Članom 59 takođe je proširen broj radnji koje n+ podležu poreskom dodatku. Tu su ušla novinarska i štamparska preduzeća. U čl. 60 izvršene su sitne promene i ispravljena jedna nepravda u pogledu oporezivanja izvesnih potraživanja stranaca. To važi za čl. 60. Ove su ispravke učinjene iz prostog razloga, što se one ne bi mogle održati posle protesta stranih država čija bi preduzeća došla pod te propise. U to spada i čl. 81 i tačka 3 i 4 čl. 88; зуе зе to odnosi na inostrana preduzeća koja ima ko da štiti za razliku od domaćih. U čl. 82 tačka 1 izuzet je iz poreske osnovice specijalni doprinos za fond Narodne odbrane — ukoliko je bio faktički plaćen u dotičnoj godini. Ne znamo samo šta će ova poslednja rečenica; da se samo plaćen porez uopšte može da izuzme iz poreske osnovice. Inače poreska osnovica društvenog poreza toliko je opterećena pribitnim stavkama, koje pretstavljaju čiste izdatke i koje po svima ekonomskim poimovima pretstavliaju odbitne stavke, da ne menja mnogo stvar ovo izuzeće. Porez na dividende maksimiran je na 15%, prema 10% pre reforme, i 25% po reformi. U čl. 93 su donesena izvesna beznačajna olakšanja kod službeničkog poreza. Kod mnozobrojnih kazni nalazi se jadno jedino. ublaženje, na čiju smo grubost mi u svoje doba obratili pažnju. U čl. 107 a) kazni se poreski obveznik koji n+ vodi poslovne knjige samo jedamput godišnie umesto 365 puta.

Ovim beznačajnim izmenama u zakonu o neposrednim porezima sledovale su dalekosežne izmene u opštoj carinskoj tarifi. Jugoslavija je imala običaj da se hvali svojom liberalnom carinskom politikom. To je samo utoliko bilo tačno što Jugoslavija nije praktikovala uvozne kontingente. Ali ona je to brzo nadoknadila ugovorima sa deviznim zemljama gde je uvoz bio vezan za izvoz. To je posredno kontingentiranje. Inače Jugoslavija je imala najviše carinsko opterećenje. Uz carinu je sledio jedan bezbroj taksa, što sve Zajedno. čini ogromne cifre. Jugoslavija ie u svojoj carinskoj tarifi od 1996 god. imala niz artikala slobodnih od carine u želji da podigne domaću industriju. Sad se na preko 300 агtikala uvodi i povećava carina i to se motiviše službeno Žželjom da se zaštiti domaća industrija. A deset godina je na zborovima zemljoradničkih stranaka vikano na ogromne Visoke zaštitne industriske carine. Sad ta ista vlada uvodi nove i veće zaštitne carine za industriju! Uveden ja jedan ogroman broj izvoznih carina, mera, koja se u ovo doba da razumeti, ali koja nije diktirana iz razloga ekonomsko-političkog. već čisto fiskalnog. Svaka prilika se upotrebljava za povećanje državnih prihoda. Pitanje izvoznih carina imaćemo da raspravljamo još sa našim trgovinskim partnerima. A što se tiče motivacije da će time da mpojeftini život u Jugoslaviji, mi na to možemo samo da se tužno nasmejemo: skupoća poljoprivrednih artikala koji su obuhvaćeni izvoznim carinama dolazi od vladine politike cena, a ne od konjunkture.

Rezime promena u carinskoj tarifi može da se karakteriše nacionalno-ekonomski: država produžava da igra funkciju najvećeg faktora skupoće u zemlji. Što se tiče zakona o taksama (koji se ceo mora ukinuti ako treba u ovoj zemlji

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

_Бр. 14

privreda da krene napred), najnovije izmene donose samo nove faks u izvesnim granama, kao građevinarstVu, šumarstvu itd. za koje se misli da se mogu uvesti s obzirom na konjunkturu. | >

Пре него што је донесена Уредба о финансирању бановине Хрватске јавност је била углавном упозната са главним питањем, тј. који ће приходи припасти бановини. На основу тога могли смо да објавимо у прошлом броју чланак у коме је изнесено принципијелно схватање који би приходи требали да остану држави, а који да припадну бановини. Сада пошто је уредба објављена по кроничарској дужности доносимо само њене најважије одредбе.

Финансиска самосталност бановине Хрватске донела је подвајање у фискал-

вим оптерећењима [ет мем ————j

Бановини су припали сви непосредни порези изузев: службенички порез и допринос који се наплаћује од лица у државној служби, допринос фонду Народне одбране, војнице, порез на пословни промет и патријаршиски прирез.

Поред непосредних пореза бановина he имати прихода: 25% пореског додатка на непосредне порезе, 10% здравственог приреза, 2#8/ школског приреза, 1096 путHor приреза, удео у порезу на пословни промет, све. таксе према закону о таксама и таксеној тарифи, које се односе на послове из надлежности бановине Хрватске, додатак на поједине таксе, самосталне бановинске таксе, рударске пристојбе, трошарине, општа бановинска трошарина и специјалан допринос за изградњу, поправке и издржавање средњих и стручних школа. |

Порез на пословни промет остао је држави, али бановина ће од тога добијати један део. Од суме наплаћене на име скупног пореза на пословни промет код царинарница одвајаће централне царинске благајнице крајем сваког месеца 1890 и предавати Државној хипотекарној банци као приход за бановински фонд прометног пореза који се код ње установљава. -

Непосредни порези разрезују се и наплаћују по закону о непосредним порезима. 9255 порески додатак, 10% здравствени прирез, 209 школски прирез, 10% путни прирез као накнада за откуп обавезе личног рада, претстављају нове терете. Код такса из појединих тарифних бројева уведен је додатак. Код таксе на наслеђе додатак је · 1ф, али код понуда за лицитацију додатак је 1009, а за потвре и признанице, осим у банкарским пословима за 507/6.

Од 1 априла пореске управе на подручју бановине постају бановинска надлештва. Држава неће имати својих самосталних органа за наплату пореза који њој припадају цего ће то за њезин рачун вршити бановина. Код сваке пореске управе министар финансија поставиће референте за државне приходе. О сарадњи бановинских и државних чиновника око разреза наплате пореза биће донесена посебна уредба.

Пошто је добила финансиску самосталност бановина би могла да води самосталну финансиску политику, | различиту од државне. На тај начин настала би разлика у пореским оптерећењима и појединим деловима државе, а то би ишло на штету привредног јединства земље. Да се то не би догодило предвиђено је да се у сагласности бана и министра финансија донесе уредба о начину утврБивања пореске основице и пореза за подручје државе и бановине. Код доношења државних или бановинских оптег рећења пазиће се. да се одржи. једнакост фискалног ол-