Narodno blagostanje

Страна 569

TRGOVINA

— Direkcija za spoljnu trgovinu proučava pitanje izmene dosadašnjeg sistema prodaje stoke i stočnih proizvoda. Po novom sistemu više se ne bi favorizovao izvoz domaćih proizvoda već će se planski unapređivati stočarstvo u saradnii sa svim onim privrednim ustanovama koje su tim pitanjem zainteresovane.

. — Devizmi odbor pri Narodnoi banci doneo je odluku da se premiranie izvoza »transfernim&« dinarima proširi na sve artikle iz U. c. t. br. 46 (bilje, bilini plodovi, cvetovi, pupolici, lišće, jorenje, semenje i ostali delovi za lekariju).

SOCIJALNA POLITIKA:

— Nemački ministar finasija je rešio da se penzione i potporne blagajne oslobađaju državnog poreza, ako su Osnovane u ciliu davanja penzija ili potpora radnicima nekog ргеduzeća. Pravila takve blagajne moraju sadržavati odredbu da imovina u slučaju likvidacije ima da pripadne sličnoj ili nekoi drugoj humanoj ustanovi.

JAVNE FINANSIJE

— Turska vlada dobila ie ovlašćenje da zaključi kod Turske banke хајат za pokriće potreba narodne odbrane, u iznosu od 50 miliona turskih lira. Zajam je ogarantovan zlatom Које je Turska dobila od Engleske i Francuske u iznosu od 15 mil. funti sterlinga.

— Talijanski državni konsolidovani dug krajem juna ov: godine iznosiće 200 milijardi lira. U februaru 1940 raspisani 99/0 zajam sa rokom od 9 godina (>»novenual«) doneo је državnoj blagajni 14 milijardi. Pre nekoliko dana vlada је propisala uredbu o novoj emisiji tog zajma u 28 serija svaka od 1 milijarde lira.

— Pretsednik Sjedinjenih Američkih Država uputio je Kongresu predlog o odobrenju novih kredita za naoružanje u iznosu od 1.250 mil. dolara. Od toga će se 700 mil. upotrebiti za vojsku 300 mil. za flotu i 250 mil. za druge уојпе ciljeve.

— Та анзка ујада ie rešila da u toku ove budžefske godine pored redovnih kredita utroši još 8 milijardi lira na naoružanje.

— Engleski parlamenat je primio pre kratkog vremena zakon o porezu na poslovni promet. Njime je obuhvaćen роlovni promet svih artikala izuzev onog sredstva za ishranu gorivog materijala, stočne hrane, sirovina i prometa putničkih i saobraćainih ustanova. Kolika će biti poreska stopa još se ne zna. Predlog zakona sadrži samo opšte principe, a роledinosti odrediće vlada uredbom. Pre nego što zakon bude sproveden u život, napraviće se registar svih velikih trgovačkih rdđdnji i fabrika koje svoje proizvode prodaju direktno detaliistima i koje će biti dužne da plaćaju porez.

— Državni budžet Sovjetske Rusije interesantan je naročito zbog toga što sadrži ne samo prihode i rashode državne uprave nego i skoro celokupnoe privrede, pošto je država najveći proizvođač i potrošač. Ona određuje kojim će se tempom raditi na unapređenju neke privredne grane, reguliše cene itd. Budžet za 1940 predviđa prihode u iznosu od 184. milijarde rubalia (1939 i 155,9 milijardi) ili 1.048 milijardi dinara. Od toga otpada u milijardama na porez na promet 108,8 (92,4), prihode državne privrede 22,4 (17,7), socijalno osiguranje 9,1 (7,2), mašinske i traktorske stanice 26 (2,4), državne zajimove 11,2 (10), poreze i druge dažbine 9,7 (655). Rashodi su procenjeni na 179,9 milijardi (153,1); Od topa. Će se utrošiti u milijardama: na finansiranje privrede 57,1 (57.7), socijalne i kulturne izdatke 49,9 (36,6), voisku i flotu 57 (40,9), upravnu vlast 7 (5,4), administraciju i pravdu 7,9 (6,1), službu zaimova 2,5 (1,9), rezervne fondove i dotacije budžeta saveznih republika 5 (2) i razno 1 (0,8).

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 95

МОМСАВЕЗТУО |

— U Zagrebu se osniva savetodavni odbor za novčane i osiguravajuće zavode koji se nalaze na teritoriji Banovine.

— Na godišnjoi skupštini ljubljanske berze konstantovano je da je promet prošle godine u devizama iznosio 486 mil. din. prema 394 mil. din. iz 1938 godine.

— U Španiji je donesen zakon o osiguravajućim društvima kojima se reguliše isplata naknada štete nastale za vreme građanskog rata. Pošto se tada nisu plaćale premije, zakon dozvoljava naknadnu uplatu sa kamatom od 4% Која može biti obročna. Osiguravajuća društva su dužna da isplate svaku sumu dospelu zbog smrti na frontu, ubistvu, presude, samoubistva i iščeznuća za vreme rata i revolucije. Neuplaćene premije društva mogu da odbiiu tom prilikom. Odšteta se mora platiti najviše u 2 obroka i to 55% mesec dana posle traženja isplate, a ostatak do kraja godine. Predviđen je naročiti sud za rešavanje sporova. |

— U Španiji se sprema reforma banaka. Dok vlada ne izradi zakonski predlog, donesene su 1939 prethodne odredbe kojima je zabranjeno osiguranje novih banaka, filijala, agentura, izmenjivanje pravne strukture banaka povišenje glavnice, emisija akcija i kupovina akcija preko posrednika. Pošto tim prethodnim odredbama ističe važnost polovinom 1940 donesen je zakon o produženju važnosti do Кгаја 1940.

— Danska vlada ie uputila parlamentu predlog zakona kodim se daie pretsedniku vlade neograničena kontrola valutnog saobraćaia s inostranstvom. Svaki prenos računa hartila od vrednosti, gotovine itd. u inostranstvo i iz inostranstva u zemliu podleži prethodnom odobrenju ministra trgovine.

— Francuska banka je blokirala holandske i luksemburške depozite u Francuskoi. Ovih dana je to učinila i sa belgiskim, ukoliko se sopstvenici depozita ne nalaze u Francuskoi. Zamena belgiskih novčanica izbeglicama ograničena je na 2.000 belgiskih franaka po licu ili 5.000 po porodici.

= Егапсизка Мада ije zabranila raspisivanje zajmova za privatne potrebe. Privatna preduzeća moći će ubuduće da dobiju zajam na francuskom tržišlu kapitala samo ха finansiranie vojnih porudžDina.

— Sniženje diskontne stope u Norveškoj o kome smo pisali u broju 21/40, izgleda da će povolino uticati na obnovu privrednog života. To će utoliko biti lakše što se u Кгајеvima okupiranim od Nemaca nalazi 90% industrije i stanovništva. Do polovine aprila cene su skočile svega za G%/o0, a misli se da ni u kasnijim mesecima skok nije veći. Najteže je pitanje izvoza zbog gubitka ггооуаске flote. Dosada је iZVOZ opao za !/» prema onom prošle gođine.

RAT I PRIVREDA

— Četiri dana u nedelji bez mesa zavedeno је u Mađarskoi. — Finska vlada ie podnela parlamentu predloge zakona o finansiraniu ratne odštete. Pošto dosadašnji prihodi nisu dovolini za to, predlog predviđa progresivni porez na imovinu veću od 40.000 maraka. Društva, zadruge, udruženia i zadužbine platiće na ime tog poreza 10% imovine kojia po dosadašnjim zakonima podleže porezi. Kod privatnih lica procenat se kreće od 2,5 do 20. Porez će biti plaćan u 8 obroka.

— Engleski ministar finansila izneo je гедоупо и рагlamentu vladin plan finansiranja rata. Po tome planu porez na ratnu dobit će se povisiti od GO na 100%. Šta se smatra ratnom dobiti odrediće se na osnovu visine dobiti uobičajene u Engleskoi pre rata. U spornim slučajevima vlada ima pravo da odredi koja se dobit smatra ratnom. Koliko će iznositi ratni rashodi ministar nije rekao, nego se opgraničio samo na iziavu da procena njegovog prethodnika ge. Saimona od 2 milijarde funti sterlinga premalena. Zbog toga se u javnosti misli da će