Narodno blagostanje

5. абгуст 1940.

пловидби упослено је 3620 помораца, на великој 456, а на дугој 3046 помораца. У лукама је пријављено. 4100 лучких радника од кога је броја упослено 2520. |

— Од 1 августа 0. г. повећана је такса за превоз робе путничким бродовима који саобраћају на прузи 1 и 4 (радујевачки бродови) за 20%.

— Од 1 августа 2. г. повећана је поштанска тарифа за новине и часописе.

RAT I PRIVREDA

— Pretitsednik Privredne komore Rajha g. A. Pietzsch govorio je ovih dana na sastanku Nemačke akademije o uslovima života i proizvodnje sirovina na evropskom kontinentu. Ovai prostor, kaže on, obuhvata 4,3 mil. km? sa 320 mil. stanovnika. Polovina stanovnika otpada na Veliku Nemačku i severne i severozapadne zemlie, a druga polovina na Francusku, Italiju, Pireneisko poluostrvo i Balkan. Godišnja proizvodnia žita iznosi 120 mil. t, krompira 160 mil. t. Sistematskim radom mogla bi se postići stoprocentna autarkija u snabdevaniu žitom. Uvoz krompira bio bi neznatam. Prema tome ishrana bi bila potpuno obezbeđena, ali snabdevanje industrijskim sirovinama bez uvoza je vrlo teško, Uvoz sirovina ceni se na 5—6 miliiardi Rm (74—88,80 milijardi din.). Veliki deo otpada na pamuk i vunu. Zbog toga se nameće potreba podizania fabrika za proizvodniu surogata i stvaranje ratnih rezervi, ukoliko se ne bi mogle te sirovine dobiti putem trgovine ili iz kolonila. U tom pogledu Nemačkoj pripada uloga posrednika. Zadatak koji se nameće sastoji se u preorijentaciji polioprivredne proizvodnje, snaženju proizvodnih snaga u poljoprivredi i podizanju fabrika za proizvodnju sirovina i surogata, unapređenju trgovine i privrednom TaZvijaniu kolonija. U okvir tog zadatka spada i izgradnja mreže puteva, kanala i železnica i vazdušnih linija kao i motorizacila saobraćaja.

— U Holanđiji ie zavedeno racioniranje potrošnje putera. Godišnja potrošnia po glavi određena je па 13 kg. Celokupna potrošnja iznosiće 115 mil. kg prema prosečnoi dosadašnjoj od 135 mil. kg, ti. za 15% manje. Prema tome do_ sadašnja potrošnja biće malo smanjena. Višak proizvodnje koji je ranije bio izvožen u Englesku, sada se izvozi u Namačku. S tim u vezi neki holandski listovi pišu o potrebi prilagođavanja cena onim Rajha, pošto se to smatra kao јеdini način da Holandija pojača svoj izvoz u onom тотети kada je izgubila druga tržišta.

IZ POSLOVNOG SVETA Trgovački registar

— Jugoslovensko standard d. d. Beograd upis člana Upravnog odbora Lea Horvata. — Nikola Momčilović a. d. Beograd upis članova upravnog odbora g.g. Dobrosava Milenkovaća i Radmila Milića. — Globoko Sulta rudarsko ргеduzeće Zagreb upis člana upravnog odbora g. dr. Ivana Brlića. — Sinovi Jakova Brunera d. d. upis članova upravnog odbora g.g. Brunera Karla i d-r Želika Lederera i g-đe Hilde Bruner. — Zagorska tvornica vunenih tkanina d. d. Zagreb upis člana upravnog odbora gp. dr, Stiepana Krasnika. — Hrvatska industrija katrana d. d. Zagreb upis članova upravnog odbora

g.g. ing. Jaroslava Havličeka, d-r Otoa Janovskog i ing. Ernsta Vika.

»Zeta a. d. Beograd, upis člana upravnog odbora g. Leona Đienciolskog. — »Ombla« a. d. Beograd, upis člana

| HAPOJHO БЛАГОСТАЊЕ

Страна 495

upravnog odbora g. Leona Đienciolskog. — Opšte privredno a. d. Beograd, upis člana upravnog odbora g. Mih. Nikolića. — Osiguravajuće društvo »Balkan« a. d. Beograd, upis članova upravnog Odbora g. g. Jovana Đuluma i d-r Stevana Popovića. — D. d. za eksploataciju drva u Zagrebu, upis članova upravnog odbora g. g. Roberta Paulovića i Vladima Stasina. — Hrvatska štedionica d. d. Koprivnica, upis člana upravnog odbora g. Valka Nemeca.

Zborovi akc. društava:

2 avgust. — Bosnafilm d. d. Zagreb (redovan).

8 avgust. — Radio a. d. Beograd (vanredđan).

11 avgust. — »Ruski car« a. d. Beograd (vanredan). 28 avgust. — Predionica i tkaonica a. d. Beograd (red.).

BIBLIOGRAFIJA:

Dr. Dragoljub Jovanović, »Učitelji energije«, Beograd.

Gabriel Louis-Jaruy, Georges Mandel, Paris, 1940 g. Roger Lanes, Les deus cents familles ou les maitres de la Frances, Paris 1940.

1940 g.

RAZNO

— Утврђена је нова царинска граница између Белгије и Немачке.

— Банска власт у Новом Саду одобрила је кредит од 5 милиона динара за довршење 85 школских зграда и подизање 6 нових, на територији Дунавске бановине.

— Врше се велики радови на регулисању Саве од словеначке границе до Загреба. Трошкови регулисања изнеће 35 милиона динара. Регулација ће бити довршена најдаље за Ф године.

— Отпочели су радови на регулисању Вардара. Предрачунска сума износи 12,700.000.

— Главни савез занатлијских задруга из целе земље (изузев Дравску и Хрватску бановину) одржао је конгрес у Ћуприји. Из извештаја Управе види се да је у Савезу учлањено 175 задруга од којих 106 кредитних, 44 прерађивачких и 25 набављачко-потрошачких.

— Predajom Besarabije Sovjetskoi Rusiji Rumunija je izgubila ne samo 17% svoje površine (50.400 km?) i gotovo 19% stanovništva (8,8 mil.) nego je i ekonomski gubitak veliki, pošto je zemljište vrlo plodno. Samo 5% nalazi se pod šumom, a 2%o je pusto zemljište, sve ostalo pretstavlia poljoprivrednu površinu. Zbog toga Rumunija gubi 20% proizvodnje pšenice, !/s produkcije ječma, 16%) kukuruza. Kod industriskih biliki gubitak jie mnogo veći, pošto se veći deo tih kultura nalazi u Besarabiji i to 78% proizvodnje soje, 72% suncokretovog semena i 97% ricinusovog. Nekada je bila razvijena proizvodnja duvana i vina. Oba su jako opale ali dok je prva i sada slaba, druga se postepeno podiže i sada iznosi oko 3 mil. hl. Stočarstvo је takođe dobro razvijeno. Jedna četvrtina od celokupnog broja konja nalazi se u Besarabiji, 19% svinia i ovaca i 14% goveda. Putna i Žželeznička mreža je slabo razvijena. Severni deo Bukovine koji je okupirala Sov. Rusija ima 530.000 stanovnika. Dve petine površine pokrivene su šumom. Proizvodnja šećerne repe pretstavlja 12% celokupne rumunske produkcije, a krompira 33%/6. Proizvodnja žita je slabije razvijena. Ima nekoliko industriskih preduzeća šumskopilanske, tekstilne, metalne i industri. je životnih namirnica.