Narodno blagostanje

Страна 596 НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ "Бр. 55 Стање Народне банке (у мил. динара). 790 Investicioni + а 2 20) | 204 7% Stabilizacioni _ 21 7% Bler 42 · пи

31АХ ПИ | 31-Х 0 | 31-ХН |31 УП | 8-уП ;

АКТИВА 1937 | 1938 | 1989 | 1940 1980. 8% Bler — 44 Подлога | 7% Seligman 91 | = злато у касама — — |1.706,2/1.898,8|1.977,6)2.054,52.055,5 Narodna banka : — 156 златб на страни — — 1,5) 10,8! 10,7) 281,0| 246,0 Рађ — 19 Укупно — |1.713,7 1.909,6|1.988,4/2.285,6|2.301,5 Ukupno : 9.134 1.536

Девизе које не улазе у

подлогу — — — — — 453,2| 643,5| 731,0| 512,5| 479,5 Кован новац:

у никлу и сребру — — | 360,0! 330,0] 317,5) 286,1|! 278,1 Зајмови:

на менице — — — — |1.400,5/1,707,7|2.085,2)1.656,1|1,594,6 на хартије од вредн. — | 263,0) 63,6! 1380! 198,8: 178,3

Укупно — |1.662,5/1.771,32.223,31.885,01.778,0

Хартије од вредности — | 198,1: 258,6! 408,3! 421,6) 412,6 Ранији аванси држави — |1.638,2)1,627,8)1,638;2/1,633,5)1.638,5| || Привремени аванси Глав. Држ. Благајни — — — | 600,0| 600,0] 600,0| 600,0) 600,0 · М. Ф. по Ур, од 246 УШ и j 1641Х 19839 — — — — 834,1| 839,4| 889,4 Есконт бонова Нар. одб. 558,014.091,0.4,227,0 Вредности рез. фонда — | 165,8! 223,5 233,0) 2444! 2444 Вредности ост. фондова| 29,51 33,7 37,8 41,2: 41,2 Непокрет., завод за израду новч, и намештај | 160,4 185.1) 175.0! 207,7| 209,4

Разна актива — — — |2.087,22.147,52.583,3|1.925,2|1.990,5

ПАСИВА Канитал — — — — — 180,0/ 180,0! 180,0) 180,0) 180,0 Резервни фонд — — — | 200,0) 236,7) 247,7) 248,6! 2496 Остали фондови — —| 341 87,5 396. 42,3) 42,3

Новчанице у оптицају — |5,358,7|6,920,7/9,697,8 | 12.179.2/12,191,7

Обавезе по виђењу: :: 17,8

потраживање – Државе 331 52,5). 244 85,2 жирд-рачуни — — — |1.433,0,1.080,0) 899,0/1.158,7,1,270,8 разни рачуни — — — |l1.047,7| 980,1| 766,5| 757,7| 737,7 Skyngo — |2.499,7/9.093,2/1.718,1/1,940,9,2.093,8 Обавезе са роком — — 50,0 30,0) 100,0! -- Разна пасива — — — | 8363,3| 239,7| 339,9 343,5 342,0

Оптицај и обав. по виђ. Укупна подлога:

+ 2859, прим, — — |2.202,1/2,453,9/3.181,5)3,657,0|3,682,5 зл. у кас. 28,50 прим. |2.102,5|2,440,0/3.161,2)3.287,313.288,8 укупно покриће — — |2654%2722%/, 2786% |2589%, |2590% покриће у злату — — |26449/,|27069/,|2771%|2328%,|2313%

8.291,3/9.014,0|11,416,0|14,120,1114,215.5

MIteres za Dalmatince je velik, a isto tako za Šumski agrar. U drugim papirima rađeno je vrlo retko, obično u svakom samo po jedan dan. Seligman, koji se nije javio već više nedelia, imao je jednog dana kurs 109. Blerovi papiri ne pojavljuju se takođe iako postoji tražnja za njima. Samo Narodna banka ima naročitu situaciju. Robe ima u ponudi dosta, ali tražnja se ne javlja nikako. Ponuda je čvrsta, 7.800, a to je poslednji kurs po kome je papir bio rađen. Ova situacija nastala ie u vezi s produženom kampanjom oko роdržavljenja banke. Karakteristično je u vezi s tim povlačenje tražnje. Ono je sasvim prirodno. Tražnja se morala ргеplašiti čim je valjalo računati sa podržavljenjem banke. Država bi mogla da zameni akcije samo nekim drugim papirom, koji bi tek imao da osvoji pozicije na berzi. Pa ipak Па 6 uije pala u paniku, jer ne ide ispod 7.800.

9-VIII—15-VIII | 2-VIIL—-dVIII

21/3% Ratna šteta 249 450 4% Астагс! 1921 216 о 4% Agrarci 1934 103 26 6% Begluci 498 304 6% Dalmatinci 743 312

6% Šumski agrar 179 |

ОЂЕ је bio nešto veći nego prethodne nedelje, 2,134 hili. prema 1,636 hilj.,, ali ne toliko velik da bi se mogao smatrati prosečnim. Od tog iznosa na dva papira otpada više nego polovina, Dalmatince i Begluke. Dalmatinci su više nego udvostručili svoji obrt, a Begluci su isterali na pola miliona. Ostali papiri rađeni su u manjim iznosima. Ratne štete rađeno je samo neznatno više nego prethodne nedelje, a to pokazuje kako je malo robe na tržištu. Agrarci iz 1921, kojih u opticaiu ima nesrazmerno manje zaostaju jedva nešto malo u obrtu iza Štete. Pošto joi je kurs otišao dosta visoko, nije iskliučeno da se sledeće nedelje iavi nešto više robe, što opet može brzo da dovede do pada, jer i naimanji promet, u Ošustvu berzijanaca i živog posla može da dovede do većih promena kursa.

DEVIZNO TRŽIŠTE

Obrt u devizama jako se smanjio, na trećinu normalnog, Svega 12,7 miliona. Pad ie velik kod maraka, čiji je obrt izneo svega:8,701 hiljada, a takođe i kod dolara koji ie pao na 2,241. U grčkim bonovima obrnuto је 622 haliade, bugarskim dinarima 591 hiliadu i švajcarskim francima 54383 hiljada.

Stab: 1 | Slob. tržište 9-VII 28,5% 192-VIII 13-VIII 14-VII ·15-VIH London 21436 „173:68 #1862 27862 2%0-— 22123 Niujork 55.— 44.55 55.— 55.— 55.— 55Ženeva 1250.70 1213.06 1250.70 1252.90 1254.— 1254.Priv. kliring Berlin 1480.— —= 1480— 1480— 148.— 1480.Grčki bon. 4— ——= 4— 43— 4075 _ —= Sofija —— —.— 91.— == =—=-' 92Milano 298.88. —— 29883 „298.83 22875 228.75

Obrt u markama pao ie zato što se smanjila negdašnia aktiva u markama. Naš izvoz u Nemačku, koji redovno oživi u jesen, nije još krenuo, tako da se aktiva drži još svega na 1 milion maraka. I kod grčkih bonova slična je situacija. Tražnja je velika, a robe vrlo malo, pa je kurs ostao visoko, na 43, kako nikad nije bio. Kurs funte sterlinga skočio je i skače dalje. I švajcarski franak skače prema dolaru, i već je isterao na 1554. Od 15 avgusta u razmeni sa Holandiiom važi novi kurs, koji je utvrđen sporazumno na 29.19 dinara za jedan holandski gulden. Ovaj kurs odgovara slobodnom kursu uoči nemačkog prodora u Holandiju, a važi samo u isplatama po Starim računima. Ubuduće razmena će se vršiti sa Holandijom tako što će se u Berlinu formirati specijalan račun u nemačkim markama. Kurs marke po tom računu biće 17.82 dinara.

U Cirihu devizni kursevi bili su sledeći:

31-XII-37 · 31-XH-38 831-XII-39 7-VII-40 14-VIMI

London 21:62 20.62 17.65 17.75 17.65 Njujork 432.— 443.— 445— 440. — 439.22.505 22.50 22.15

Milano —— —.-—