Narodno blagostanje

7. септембар 1940.

ИНДУСТРИЈА

— U Mađarskoi je 1938 godine zaveden monopol proizvodnje i prodaje špiritusa. Ovih dana uprava je objavila svoj prvi poslovni izveštaj iz kog se vidi da je bilo u pogonu 395 fabrika, koje su proizvele 1939 godine 495.000 hektolitara špiritusa, za 35% više nego 1988. Unutrašnja potrošnia ie porasla za 35%. Izvoz u Nemačku, Italiju i Švajcarsku je obustavlien kao nerentabilan.

— KMraniska industriiska družba iz Jesenica dobila је pravo eksploatacije terena gvozdene rude u okolini Štipa. Prema proceni stručnjaka ova ruda vrlo je bogata gvožđem.

— Od maja meseca fabrika gvožđa u Varešu, Која spada u koncern Jugo-Čelika, ne liferuje sirovo gvožđe levaonicama i Žželezarama na teritoriji banovine Hrvatske. Radi toga Savez rudarskih i metalurgiiskih preduzeća intervenisao ie kod Banske vlasti u Zagrebu, da izdejstvuje da se liferacije produže.

— Preduzeće »Utva« a. d. podiže u blizini Pančeva fabriku aviona, jedrilica i svih vrsti vazduhoplova.

— Industrija cementa u Dalmaciji preživljava tešku Kkrizu. Kako je ova industrija uglavnom izvozna (80% ukupne produkcije izvozilo se u inostranstvo), rad po fabrikama skoro je potpuno obustavljen. Fabrika cementa »Split« obustavila je posao i otkazala svima svojim radnicima. 500 njih sada ie ostalo bez posla.

— „Šipad” je obustavio rad u svojim strugarama u Drvaru, Zavidoviću i Čajniču. Bez posla ostalo je 2500 radnika. Do ovoga je došlo zbog nemogućnosti izvoza drva.

— Uprava državnih monopola podiže u Travniku Yeliku strugaru koja će moći da podmiri potrebe drvnim maferijalom svih duvanskih fabrika u državi.

— Proizvodnja sintetičke gume u Sjedinjenim Američkim Državama dobija postepeno sve veću važnost. Početkom avgusta Goodvich Co. je rešila da postigne fabriku sintetičkae gume, Ovih dana je odlučila još jedna kompanija da izgradi fabriku gume, kojoj će kao sirovina služiti nafta, sa kapacitetom od 5.000 kg. dnevno.

— Proizvodnja papira u SAD je 1939 iznosila 13,4 mil t prema 11,4 mil 1939. lako je proizvodnja znatno porasla fabrike su radile sa svega 83,7/% kapaciteta.

TPTOBHHA

— Rumunska vlada namerava da u Nemačkoj nabavi poljoprivrednih mašina u vrednosti od 100 mil. leja. Primena njihova biće otežana zbog toga što je veliki posed u znatnoj meri iscapkan, radi toga postoji plan da se organizuju radne zajednice radi racionalnijeg iskorišćavanja mašina.

— Odlukom Oblasnog nadzorništva cena u Zagrebu zabranjena je prodaja makedonskog pirinča na zagrebačkoj pijaci. Do zabrane došlo usled toga što je ovaj pirinač mnogo slabijag kvaliteta nego najjeftiniji talijanski ili bugarski pirinač, dok mu je cena ista kao i drugim vrstama pirinča.

— Privilegovano izvozno društvo ·izdavaće otpremne dozvole za pšenicu i brašno prodavcima ovih artikala samo na osnovu njihovog pismenog zahteva родпејог па Јо ата koji ie u tu svrhu izradilo društvo,

— Usled visokih cena kukuruzu, a niskih izvoznih cena koje plaća Direkcija za spolinu trgovinu, izvoznici svinja od·lučili su da skoro potpuno obustave izvoz svinja u prvoj nedelii septembra, i da prodaju na domaćem tržištu, gde je cena povolinija.

— Travnički srez oseća već duže vremena veliku osku· dicu brašna, ulja, a naročito kukuruza, koji pretstavlja glavnu hranu seoskog stanovništva. Svakodnevno po nekoliko stotina · seljaka 'dolazi u Travnik u nameri da kupi kukuruz, ali uvek -bezuspešno, pošto se po trgovinama više ne nalazi ni zrno

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 571

kukuruza: Situacija je utoliko teža što je ove godine skoro sav kukuruz uništen gradom, kišom i snegom.

— Banska uprava u Sarajevu donela je odluku kojom ie oduzeto pravo frgovcima brašna na veliko da mogu slobodno raspolagati brašnom koje imaju na slagalištu kao i brašnom koje će ubuduće nabavljati. Radi toga ustanovljen je specijalni odbor koji će se starati o ravnomernoj podeli brašna kupcima. |

— Povišene su cene izvozu šljivama požegačama 04 Rm. 16 na Rm 21 od 100 kg franko jugoslovensko-nemačka granica, odn. na Rm 22.2 za 100 kg franko Heđešhalom. Ove cene važe samo za šljive koje se budu izvozile u stari Rajh i bivšu Austriju.

— Prizad je ovlastio samo četiri fabrike ulja da mogu vršiti otkup suncokretovog semena ovogodišnjeg roda: 1) Prvu hrvatsku tvornicu ulja d. d. Žagreb; 2) fabriku ulja „Domaća” d. d. Novi Vrbas; 3) fabriku ulja »Vojvodina« k. а. Novi Sad; i 4) fabriku ulja »Beograd« a. d. Petrovgrad.

'— Indeks cena na veliko u Engleskoj iznosio je 172,2 (1931 = 100) prema 139,5 u avgustu 1939. Cene na malo porasle su u julu za 4% prema junu. Životne namirnice su DOskupile za 3%, a industriski proizvodi za 41/5"%. Od početka rata do kraja jula o. g. životne namirnice su poskupile za 481/#%.

— U Japanu se sve više oseća oskudica u životnim namirnicama, zbog toga je vlada rešila da zavede racioniranje čitavog niza artikala u prvom redu žita, pirinča, šećera, ugljena, obuće, soje itd. Nestašica ovih artikala se povećava usled izvoza u Kinu i Mandžuriju, gde su cene više nego u Japanu.Ovim teškoćama pridružile su se još i teškoće spoline irgovine. Izvoz stamo opada, i to kako zbog saobraćajnih teškoća tako i zbog nedostatka sirovina do koji se teško dolazi. Da bi se snabdevanje industrije sirovinama bolje sprovelo osnovano je društvo za uvoz sirovina sa glavnicom od 30 mil. jena. Osnivači su najveće trgovačke firme. Ono će raspolagati sa velikim iznosom deviza i vršiće raspodelu sirovina među pojedina preduzeća. Uskoro će sa osnovati i društvo za izvoz gotovih industrijskih proizvoda koje će biti posrednik između industrije i izvoznih firmi.

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

— Francuska vlada je oslobodila od carine uvoz sredstava za ishranu. Osim toga smanjila ja porez uvoznicima tih artikala i ukinula čitav niz taksa. Cili ovih mera je da se pojača uvoz radi pobolišanja ishrane stanovništva koja je sve slabija. Otkupna cena pšenice žetve 1940 iznosiće 214 franaka. Cena ječma, raži i ovsa biće povišena.

— Grčka vlada je dozvolila slobodan bescarinski uvoz pšenice i ječma, pošto je ovogodišnja žetva ispala slaba. Da bi proizvođače žita potakla da pojačaju proizvodnju i obeštetila ih zbog slabe žŽžetve, odredila je dosta visoku minimalnu otkupnu cenu tako, da će ona prosečno iznositi

8,7 drahmi za 1 oku (1.200 grama).

СОЦИЈАЛНА ПОЛИТИКА

— Izabran je odbor gradskih većnika pri zagrebačkoj opštini koji ća imati za zadatak da se stara o snabdevanju grada najneophodnijim životnim namirnicama. Odbor je već obezbedio 50 vagona brašna za ishranu stanovništva.

— Rešenjem Banske uprave u Banjoj Luci, Direkcija za ishranu proglašena je za aprovizacionu ustanovu na teritoOriji Vrbaske banovine. Sve količine pšenice koje se budu nabavile za račun ove Direkcije u području Vrbaske banovine zadržaće se za podmirenje potreba u njoj.

— Finansiiskom odboru opštine zagrebačke podnet je od strane kluba gradskih većnika HSS program koji obuhvata