Narodno blagostanje

Страна 654

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 41

Pab srednii Pab krupni Narodna banka 4% Renta 1895 Loz Grv. Krsta Duvanski loz

-——6.800.— 6.550.—

|

Naše očekivanje se obistinilo. Ispoljiila se tendencija kurseva da skoče, iako je nešto kolebljiiva. Zapravo može se govoriti samo o iednom papiru, Ratnoi šteti, jer se samo u nioi radilo svakog dana, dok drugi papiri samo prate Štetu. U Beglucima rađeno ie samo tri dana, i to s prekidima, a takav je slučai i kod Dalmatinaca. Ratna šteta počela je ovu nedeliu sa kursom od 4938, a završila sa 442. Uspon nij# bio pravoliniiski. Od petka do ponedeonika kurs je skočio sa 438 na 441,20, a kad je kod tog kursa došlo do mešto jače ponude, popustio je on sledeća dva dana za 1 poen. Međutim, poslednjeg dana izveštajne nedelje peovladala je ponovo tendencija na više, i postignut je kurs od 442. Posle zvona tražnja je išla na 443, ali nije bilo robe. U prvoj nedelji kad su krenuli kursevi na više dostignuta je razlika od 5 poena ргеma najnižoj tačci na kojoi se nalazio kurs Štete prilikom poslednjeg jačeg pada.

Kursevi Begluka i Dalmatinaca kao da stoje u senci Ratne štete. Skok koji je ona učinila sredinom došao je kod njih sa zakašnjenjem od jednog dana. Zbog tog zakašnjenja nije kod njih došlo do uspona poslednjeg dana, koji je pokazala Šteta. Dalmatinci nisu ni rađeni, ali po držanju ponude prema tražnji može se očekivati da će oni poći na više. Po istoi krivulji po kojoj su se kretali kursevi ovih papira, 'kretao se i kurs Agraraca iz 1934. To kretanje ih je srodilo, dok su se kursevi ostalih papira kretali drukčije. Ukoliko je rađeno u njima kursevi su pokazivali samo postojanu tendenciju na više. Tako kod Paba, Investicionog i 7% Blera. Narodna banka rađena je svega 2 puta. Drugog dana skočio јој је Киге 6.550, dok je od donošenja reforme akcija kotirala 6.500.

4—10-X 27-IX—3-X

21/3% Ratna šteta 760 528 4% _Agrarci 1991 __ _ 4% _Agrarci 19334 114 _60% _ Bezgluci 399 38 04% Dalmatinci 474 389 6% Šumski agrar 93 Мо 7% Investicioni 30 159 7% _ Stabilizacioni GE 99 7% Bler 85 49 8% Bler —— 7% · Зећетап —— Narodna banka 267 130 Pab 147 195

Ukupno 2.299 1.493

lako još uvek malen, obrt je ove nedelje bio znatno veći nego prošle. Dostigao je iznos od 9,3 mil., a od toga” jedna trz2ćma otpada na Ratnu štetu. Kako se situacija na, berzi razvijala najbolje pokazuje realizacija Štete. U toku neđelje obrnuto je svega 1.179 komada, od toga samo jednog dana 713 khomada. Realizovano je po najvišem kursu sredinom nedelje, ali ta ponuda oterala je kurs za jedan poen , niže. Obrt Štete bio je veći za 250 hiljada nego prethodne. nedelje. Begluci, koji su prošle nedelja učestvovali u obrtu, sa svega 9%8 hiliada popeli su se ove na 390. Pred njima stoje Dalmatinci sa 474 hiliade. Izvanredno veliki obrt imala ja Na-' rodna banka sa 9267 hiljada. |

Pod kraj izveštajne nedelje bila je situacija slična kao i prethodne, nikakva ponuda ili vrlo ograničena, a tražnja

sa dosta jakim interesom. Sudeći po tom sledeća nedelja može se ocenjivati optimistično kao i prethodna. Obračunski kurs dolara bio je 4,55.

DEVIZNO TRŽIŠTE

Devizna direkcija Narodne banke obavestila jie ovlašćene zavode da mogu trgovačkim putnicima iz Nemačke i Italije davati akontacije do 2.000 dinara, na osnovu avize da je izvršena uplata u kliring. Ove dinare putnici ne smeju izneti iz zemlje, nego ih· moraju vratiti istim putem kojim su ih primili, ukoliko ne budu potrošeni.

Китшија je zabranila unošenje novčanica preko iznosa od 2.000 leja. Dozvolu za uvoz izdavaće Narodna banka i to samo u slučaju ako je izvoz usledio u svoje vreme na osnovu dozvole Narodne banke, ili ako su iznosi bili raspoloživi u inostranstvu do 18 maja 1932. Novčanice koje su ostale na teritoriji ustupljenoj Mađarskoj i Bugarskoj moći će se шуоziti po sporazumu koji vlada postigne sa vladama ovih dveju zemalja.

Slob. +

Slob. tržište 4-X 28,5% 7-X 8-Х 9-X 10-X London 991.99... 170.08, . 209.90 22206 222833. 222.83 Nujork 55.— 44.55 55— 55.— 55.— 55 Ženeva 1266.65 1027.32 1268.30 1272.15 1274.35 1274.35 Privatni kliring

Berlin 1780.— ——-1780—— 1780.— 1780— 1780Grčki bonovi —— —— 62.05 68.— 64.95 65Sofija 91.50 — 91.50 — — Milano 228.83 | ..%:;83 99883 29803: #228: Milano 228.83 = 92883 998:83. 292888 228.83

Od slobodnih valuta vanredno snažnu tendenciju ima kurs švajcarskog franka. On je skočio na 1274,35 dok ja pre rata njegov kurs bio 1218,93.

Klirinška marka radi se po dva kursa, 1480 za stare račune ı 1782 za nove. Poslovi po novom kursu nisu Veliki. Kurs grčkih bonova ide stalno ma više. U Beogradu kurs je dostigao 64,95 a u Zagrebu je još viši, 65,95. Zbog velike tražnje i jakog skoka kursa javili su se terminski poslovi. Za kraj oktobra pravljeni su zaključci pc 63.

Obrt je bio ovooz puta veliki, 49,5 mil. zahvaljujući većoj ponudi maraka. Na marke otpada 28,811 hiliada po starom računu i 109 hiljada po novom. Ponuda ie tolika da su marke dodeljivane u punom iznosu. I u dolarima obrt je velik, 10,199 hiljade. Ponuda u slobodnoj devizi veća je od tražnje. Švaicarskih franaka obrnuto je 3,676 hiliada. Grčkih bonova 5,373 hiliade, bugarskih dinara 1040 hili.

U Cirihu devizni kursevi bili su sledeći:

З1-ХИ-37 31-XII-38 31-XII-39 24-IX 9-X London 21.692 20.69 17.65 16.55 16.90 Niujork 432.— 443.— 445.— 436.— 431.50 Milano = — 22.505 22.10 21.80

Читејте наше

Анализе боиленса