Narodno blagostanje

"Страна 767 _

50. нођембар 1940. _

krajevima već je počela, nešto ranije no prethodne godine.

·'Prinos se ceni na 626 do 640.000 vagona što pretstavlia izvyo- ·

zni višak od 350—400.000 vagoma. Australila će -ove godine imati žetvu od svega 245.000 vagona prema 570.000 vagona u: prošloi godini. I ako ie žetva osetno podbacila zbog većih prenosnih zaliha iz prošle godine vlada je izradila nov plan unovčavamija. Prema tome planu pri žetvi od 380.000 vagona vlada. garantuje cenu od 3: šil. 6 pensa za bušel (oko 80 din. -za. mic:). Kad cena poraste za 2 pensa onda to рпрада роlioprivrednicima, a daljih dva pensa intervencionom fondu. Ako cena i preko toga poraste onda od viška preko 3 šil. 10 pensa polovina ide polioprivrednicima, a polovina državnom intervencionom fondu. U zemljama Dalekog Istoka (Japan, Mandžurija i Kina) žetva pšenice ceni se na 2,151.000 vag. Kina ie imala boliu žetvu od prošlogodišnje i dobila је 1,900.000 vag. U zemliama Jugoistočne Evrope, osim Bugarske, situaciia je identična; ponuda je suviše mala i nedovolina da pokrije tekuće potrebe pa se usled toga pšenica trguje ispod ruke po cenama preko određenih. Mađarska Furura koja ima u lagerima 6.850 vag. prinuđena je da tekuće potrebe konzuma snabdeva iz rezervne zalihe. Proizvođači sve više pokazuju negodovanie sa određenom cenom pšenice koju smatraju preniskom. Ukoliko bi se pokazala tendencija па-

puštanja pšenice u korist drugih rentabilnih kultura pretpo-

stavlia se da bi se lako moglo desiti da vlada poveća cenu pšenice. I u Rumuniji ponuda je mala i veći deo prometa obavlia se po cenama preko propisanih. Konjunkturni institut u Bukureštu smatra ovogodišnju produkciju deficitarnom pa da će se unutarnja potreba do nove kampanje moći da Dokrije samo ako se preduzmu mere za ograničenje potrošnji. Da bi dala podstrek proizvođačima da više seju pšenicu Švajcarska je povećala otkupnu cenu na 42 fr. do 44,50 fr. prema dosadanjoj ceni od 40 do 49 fr.

Terminski kursevi na prekomorskim berzama sredinom nedelje bili su: te | ХН III М

Vinipeg centi bušel 725/a 763/4 783/s Čikago centi bušel 88— 363/8. 825/8 B. Aires pezosa kv. 6,75 6,78 |

Na domaćem tržištu situacija je nepromenjena: ponuda u slobodnom prometu isuviše je malaksala, a i u prinudnom otkupu dolazi se do sve manjih količina. Upravo sve ono što robe ovim putem iziđe na pijacu odnosno u promet pretstavlia tako beznačajne količine da se slobodno može reći da ie promet pšemice skoro sasvim mpresahnuo. To međutim ni u kom slučaju ne znači da pšenice i faktički nema, već je ista prikrivena. Usled toga raž je takođe vrlo čvrsta i stalno skače. Cene raži kreću se od 305—980 prema stanju ponude i tražnje u pojedinim Krajevima, dakle svuda je skuplja od pšenice. Ima slučajeva da se i kukolj plaća 280—300 din. Kukuruz. — Na prekomorskim tržištima situacija je nepromenjena: Čikago je stabilan, a Buenos Aires dalje je osetno popustio. Čikago za decembar notira G81/+ centi za bušel, а В. Aires 2,96 pezeta za kvintal. Prema prvim podacima. koje je prikupio Međunarodni poljoprivredni institut u Rimu prinos kukuruza u Jugoslaviji, Rumuniji,, Mađarskoj, Bugarsko. i Turskoi iznoši 1,8346.000 vag. prema 1,314:000 vag. u prošloj godini odnosno 1,246:000 vag u proseku 19934—38 godine. Ovo је prva procena i ona je obično nešto viša od definitivne pa “se može uzeti da prinos nije veći od 1,250.000 do 1,300.000 ':vag. S obzirom na će ovoga puta kukuruz u izvesnim zemlja·' ma morati da pokriie i osetne deficite pšenice (u Jugoslaviji 1 Rumuniji) izvozni višak ovoga sektora biće. relativno mali i nedovolian da pokrije potrebe ostale Evrope. Na domaćem tržištu. kukuruz je ove nedelje bio vrlo

НАРОДНО

БЛАГОСТАЊЕ

čvrst. Cena veštački sušenog kukuruza skočila. je na 265 do 270 din. Kukuruz u zrnu sirov rađen je na pojedinim pijacama od 199 do 220 din., a na onima gde su dovozi ispod 16kalne tražnje, kao što je slučai sa mnogim mestima u Srbiji, i skuplje. Ponude u kiipu takoreći nema više, manie partije rade se po 150 do 180 din. prema. pojedinim pijacama.

Pri zaključenju broja objavljena je Uredba o prometu kukuruza u 1940/41. Po ovoj Uredbi određena је cena za kus. kuruz 14% vlage sa 250 din., a za sirovi u zrnu baza 26—98%

vlage 200 din. odnosno za svaki procenat vlage manje 4 din.

više. Prema ovoj novoj ceni klip vredi 140 din. Prema tome Uredba je donela i novu cenu i novu relaciju cena, sve па: nižem nivou prema cenama slobodnog tržišta koje su važile do Uredbe. –

Ječam, ovas. — Na tržištu ječma i ovsa vlada vrlo čvr-. sta tendencija. Ponuda manjih partija iavlia se povremeno pa se može reći da pravog posla. nema. Ječam se plaća od 315 do 330 din., a ovas 320 din. -

Pasuli. — Ove medeljie usled veće tražnje pasuli je imao vrlo čvrstu tendenciju. Pasuli se kupuje za spekulaciju pošto se sa pravom pretpostavlia da će potrošnja paksulia Zi. mus biti znatno veća no ranijih godina pa prema tome i tra. žnia. Prema vrstama ove nedelie plaćano ie od 430—580 din..

Stoka. — Pred kraj prošle i početkom ove nedelje na tržištu lakih svinja došlo je iznenada do veće ponude i pada: cena na IO do 12 din. Prema saopštenju Direkcije za spolinu. trgovinu izlazi da ie ovu ponudu odđonsno pad cena izazvala. vest o rekviziciji koia je međutim bez ikakvog osnova. Розје, demantija Direkcije ponuda se povukla pa su se cene vratile na stari. nivo 15 do 16 din. Kod teškin svinja. tendencija ieostala čvrsta, jer ponuda nije još u stanju da podmiri tražnju. Cene su se kretale ove nedelie od 15 do 17 dia. Izvoza svinja još uvek nema.

Сваки напредак у производњи н употреби, сђе знање и сва мискуства, што су их од године 1866 стекли специјалисти наше организације која обухвата цео свет, тримењују се код фабрикације наших -

GARGOVLE МАЗИВА

и дају им онај квалитет, који варантује сигуран им економичан погон. А

Jugoslovenska

STANDARD — VACUMUM

Oil ЗАГРЕБ

Сотрапу 4. а, БЕОГРАД