Narodno blagostanje

7. децембар. 1940. НАРОДНО liko je to bilo potrebno kao prema susedu. Kanada је živela uz S. A. D., a vodila britansku politiku. To čini i danas, samo s tom razlikom što je danas u tome pomažu Sjedinjene Američke Države.

Može li se zamisliti povoljniji međunarodni položaj? Kanada je živela kao bubreg u loju, i ako joj ma u kom pogledu u buduće bude išlo manje dobro, neće imati nikoga da čini za to odgovornim. Kanada je iz sopstvene inicijative objavila rat Nemačkoj nedelju dana posle Engleske. Svi su drugi dominioni solidarni sa Engleskom, ali Kanada najviše.

Do pre dve godine potpuno nepoznata na međunarodnom divanu, danas je Kanada spona između Engleske i S. A. D., saveznica na obema stranama. Čerčil је kazao pre nekoliko meseci da će engleska vlada produžiti rat iz Kanade, ako bi Engleska bila osvojena. Pretsednik Ruzvelt је vrlo često konferisao sa kanadskom vladom, a posle potpisa ugovora o odbranbenom savezu, organizovan je zajednički odbor.

Ne može se reći da Kanada ima za sada velike ekonomske žrtve pomažući Englesku. Naprotiv, po koji put se dobije utisak da je ona u zavidnom položaju

IV. NAVALA KAPITALA

Ni do rata Kanadi nije bilo rđavo. Ona. je najveća korisnica Ruzveltove politike Nju-Dila. Kao što se čitaoci sećaju, Ruzvelt je u prvoj polovini Nju-Dila, preko generala Džonsona, rinuo na industriju na način koji je morao da se završi krahom. On je tražio od industrije da podiže nadnice i istovremeno obara cene — Što poslovno znači da industrija treba da gubi imovinu. Zbog toga je Vrhovni Sud morao da oglasi prvu politiku Nju-Dila za protivustavnu. Dalje dejstvo te politike opisao je Vilki u svojim govorima pre izbora: ona je imala za posledicu, da je kapital bežao od invevesticija, tako da je nastupilo pooštrenje depresije koju je Ruzvelt hteo da suzbije. Da bi se to izbeglo on je bio primoran da uputi državu na javne radove u nečuvenom obimu. Dalja posledica toga bilo je bekstvo kapitala iz zemlje. I o tome je pisalo „Narodno Blagostanje” u svoje doba. Ali je kapitalu iz S. A. D. stajalo malo puteva na raspoloženju. Gotovo sve zemlje u koje bi on želeo da ide i gde bi bilo unosnog plasma-– na, već su bile zavele devizna ograničenja, tako da bi se taj kapital zamrznuo čim bi tamo došao. Jedina zemlja na svetu koja je pružala čitav niz najpovoljnijih uslova za ovaj kapital, bila je Kanada. Ogromno neiskorišćeno prirodmo blago; potpuna sloboda transfera kapitala u zemlju i iz zemlje, uz obilnost deviznog stoka; neposredno susedstvo, dok su sve ostale zemlje, koje su dolazile u kombinaciju, bile preko mora. I najzad spoljno-politički položaj idealan: isključena svaka ratna komplikacija. Pojamno je da je amerikanski kapital poleteo u masi u Kanadu. Amerikanac nije rentijer i kad ulaže novac u hartije od vrednosti on to čini samo iz špekulativnih ciljeva. On je industriski picmir. Мес је pre Nju-Dila jedan deo industrije iz S. A. D. držao fabrike u Kanadi, ne zbog unutrašnje potrošnje, jer je ona slaba, već zbog izvoza. S. A. D. su svojom zaštitnom politikom bile došle u teškoće sa velikim brojem država u pogledu međusobne trgovine. Kanada je manie protekcionistička, a što je пајрјаупце, опа je član velike britanske imperije, i kao takva uživa po Otavskom sporazumu naročite koncesije pri izvozu u

БЛАГОСТАЊЕ Страна 775

пештајаса и Svetskom ratu. Baš za vreme moga bavljenja u Kanadi dao je njezin ministar municije vrlo шteresanime podatke o toku i uticaju naoružanja na narodnu privredu.

„U programu je sto novih fabrika. Teško je oceniti danas njihov pravi značaj za našu narodnu privredu. Ali je na pr. jedna manja varoš dobila 15.000 radnika, a jedno selo zbog jedne jedine fabrike 7.000 novih radnika. Godišnja vrednost proizvoda tih novih labrika ceni se na 800 miliona dolara. Fabrike se podižu na mestima koja pružaju najpovoljnije uslove. Polovina sviju fabrika je podignuta za račun Engleske, a od druge polovine je jedan deo državni, a drugi privatni. Državne fabrike prelaze postepeno u svojinu Engleske. Program podizanja novih državnih fabrika predviđa i trošak od 165 miliona dolara. Na investicije i nabavke potrošila je državna blagajna za 11 mieseca 550 miliona dolara. Engleska će kupovati sve više Sirovina od nas”.

Zatim je dao detaljan pregled fabrika po vrsti proizvoda, iz koga se vidi da se najviše podiže he= miska industrija i industrija eksploziva.

IZ S. A. D. U KANADU

imperijalne zemlje. Cela velika industrija S. A. D. ima odavna svoja sestrinska preduzeća u Kanadi. Pre svega Ford i Dženeral Motors. Na putu iz Toronta u unutrašnjost Kanade video sam fabrike poslednjeg. Neću da preteram ako kažem, da su po prostoru nešto manje od centrale u Ditroitu.

Druga grupa industrije kojoj je pribegao kapital iz S. A. D. u Kanadi obuhvata one grane čije proizvoOde uvoze Sjedinjene Američke Države. Sasvim je prirodno da amerikanski kapital podiže ona poduzeća (na pr. rudnike metala, industriju celuloze i hartije) čije proizvode iroše S. A. D.

Jedan deo kapitala otišao je u one industriske стапе ха koje postoji povoljno tržište u inostranstVu, a naročito u Emgleskoj.

Može se misliti kako je bilo bujno industrisko razviće Kanade pod navalom kapitala iz S. A. D., a uz besprimeran preduzimački duh Amerikanaca.

Sve to daje pravo na trvrđenje da je prestalo strujanje življa u S. A. D. — naravno sa izvesnim ograničenjem — i da se pojavilo kretanje u protivnom pravcu.

Sjedinjene Američke Države su još na jedan način doprinele blagostanju Kanade. Kad pitate kanadskog hotelijera, kakvo je dejstvo imao rat na kanadsku privredu, odgovoriće Vam nepovoljno, jer je izostao veliki deo amerikanskog turizma. Danas se u svetu malo zna o tome, da je Kanada poslednjih godina bila najveća pasivna turistička zemlja. Ogromno razvijen amerikanski automobilizam je za to prvi uslov. Drugo, u S. A. D. leto traje šest meseca, druga polovina se naziva indijanskim letom i tako ide do decembra. Leto može da bude veoma toplo, a zima vrlo hladma. Prirodno je da Amerikanac, koji ima po dva tri automobila i veliku kupovnu snagu, napušta Srednju Ameriku kad god je klima nepovoljna. Zapadna obala je i suviše daleko; otuda je Florida postala cilj u januaru mesecu (najskuplje mesto na svetu), a Kanada leti. U milione ide broj severo-amerikanskih turista u Kanadu.