Narodno blagostanje

Страна 166

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

_Бр

једног часа хода по музеју ја сам почео да очајавам. Како уђем у једно оделење и почнем да прегледам салу, збуним се, не знајући где да почнем. Ишао сам час лево час десно и задржавао се код појединих предмета, при чему сам констатовао да време тако брзо пролази, да до затварања музеја ни педесети део нећу моћи да видим. На крају сам се чомирио с тим увиђајући да то није установа која се може да упозна кратком посетом, да није доста ни неколико дана па ни много месеца. Треба бити специјалиста у једној од тих грана и остати дуже времена, па савладати бар то оделење. Кратак 60равак оставља Вам један мутан, паушалан утисак, једну смешу у којој не видите ништа конкретно ни прецизно.

То важи и за село, које је све у зеленилу као

што је било у прошлости. У сред села налази се-

Едисонов лабораторијум пренесен из њујорка. културно су најважније школе, почев од о-

основне, па преко гимназије до Технолошког инсти- · тута. У њих се из појамних разлога не може да уђе, и ни то не би много користило.

О Дитроиту се обично каже да је то чисто раднички град покривен димом, прљав са много радника из најпримитивнијих крајева Европе.- Све је то тачно, али то није све. Истина је да се у Дитроиту ради, да се земља тресе од покрета тешких“ машина, али баш Дитроит потврђује социјолошко сазнање да је материјална култура услов и мера за развиће духовне културе. Фордове фабрике нису ни чађаве ни прљаве, већ чисте и веселе као зграде у најлешшој авнији у Паризу. Нова "фабрика авионских мотора је бела као зграда за становање, а Едисонов институт је културна тековина којој нема равне на свету. Она је данас право жариште свију техничких знања. Тамо је никао Фордов трактор највећа техничка тековина у пољопривреди. Тамо се школује безброј младих пољопривредника у практичним Фордовим пољопривредним школама.

Bas 5

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

Posle zakl:učenja primirja јаPrivredna situacija zapadne Vila se u okupiranoj Francui severozapadne Evrope skoj ogromna nezaposlenost. Ргодихеса Која 5: radia za potrebe države u ratu izgubia su po.uužDine i osta;a su bez sirovina. Specijalan problem

pretstav.,ala je oskudica uglja. Ugali je ranije dolazio iz

Eng.eske i i, Nemačke. Posle primirja otpao je dovoz iz Eng.eske, a zbog transporin.h teškoća bilo ga je teško dopremiti iz Nemačke, koliko je bilo potrebno.

Među.im, Nemačka koja iskorišćuje kapacitet svoje industrije do maksimuma, imala je interesa da iskoristi i kapacitet francuskih fabrika, specijalno onih teške industrije. Tako je došo do postepenog oživljavanja proizvodn,e, što se najbo.je vidi po opadanju broja n-vzaposlenih, kojih je po:ovinom novembra bilo 1,200.000, kada ie dostignut vrhunac, a kod poslednjeg popisa bilo ih je 700.000. Oko pola miliona ljudi dobilo je pos:a, istina, ne svi u francuskim preduzećima, jer su nvoki oft:šli na rad u Nemačku.

Po razvoj proizvodne francuskih fabrika imaće najznačajniji uticaj sporazum koji je pre izvesnog vremena sk!opljen između francuskih i nemačkih industr.jalaca. Kao što je pozna.o, nemačka proizvodn,a je organi ovana, a pošto najveće porudžbine vrši država, raspodelžjuju ih industrija:ci iZmeđu sebe, prma svom kapacitztu. Porudžbine su veće od nj.hovog kapaciteta i zato je sporazumom predviđeno da će oni ustupiti jedan deo francuskim fabrikama.

Jesen j»> bila dosta povolina za ozimu setvu. Oskudica koja se osetila u artiklima ishrane u drugoj polovini 1940 bila „e razog da se razvije velika akcija, da se zaseje što veća površina. Tako je ona mogla da bude veća za 209 nego u j sen 1989 kod pšenice, a ječam i raž zasejani su na jednakim površinama kao i prošle godine. Veliki int-res vlaда ха зејап:е soje, koja se u Ргапсизко: до зада сајЏа упо та:о. Da bi зе ргорасјтајо пјепо зејапје озпоуап је пасто-

na:ni ured za soju. Ali kod stoke situacija je nepovoljna. Go-

уеда :е manje za 15% u okupiranim krajevima, a 10% u neokupiranom delu. Svinja i ovaca poklano je 20%, za ishra-

nu vojske i zbog oskudice stočne hrane. Sada se radi na tome kako da se obnovi stočarstvo, pa je u Švajcarskou poslana komisiia sa zadaćom da kupi stoku za rasplod.

Belgiska industrija prošla je u prvo vreme kao i francuska, ali postepeno i.ona se vratila postu. Po rezuitat:ma proizvovdnje vidi se najbolje kako sa razvila.a situаска (и ти. tona):

1939 1940 ugalj 29,8 25,6 koks 5,1 3,9. briketi 17 . 1,5 sirovo železno 3,0 17 sirovi čelik 3,0 1,8 valjano železno 2,0 1,2

U decembru bile su u pogonu 23 visoke. peći, prema 44 u decembru 1939.

U Holandiji upisan je državni zajam u punom iznosu od 500 mil. holandskih forinti. Trgovina je promenila svoj smer, okrenuvši se prema centralno; Evropi, a g:avni kupac je Nemačka. Mesečno se izvozi u Nemačku 35—40 mil. hol. forinti, a trgovinski bilans je do sada bio uglavnom uravnotežen. Težak problem pretstavlja stočna hrana, a za industriju sirovine, Holandija je imala uglavnom prerađivačku industriju, u kojoj je bila jako zastupliena industrija ko-a u ratnoj situaciji gubi najviše na tržištu i zato je bilo teško obnoviti njezinu zaposlenost. Holandija je proizvodila kvalitelne stočne proizvode, ali zato je uvozila velike količine stočne hrane, što јој је sada onemogućeno.

Poljoprivreda Danske nalazi se takođe pred teškim problemom. I Danska je proizvodila visoko kvalitetne stočne proizvode, za izvoz, a uvozila je stočnu hranu. Sada se javio problem ishrane stanovništva domaćim žitaricama. Jedan deo površine za pšanicu mogao je da se dobije samo na račun proizvodne stočne hrane. Zato je organizacija »Danskog rada izradila poljoprivredni plan za 19417 i podnela ga na odobrenje vlastima. Po tom planu treba da se ograniči pro-• izvodnja zobi i ječma, a da se poveća površina zasejana pše-