Narodno blagostanje

5. април 1941.

ска влада је у преговорима са владом Холандске Индије успела да обезбеди извоз извесне количине нафте.

_ Од ессталих сировина којима располажу ове земље треба поменути угаљ, боксит и пиринач, Холандска Индија извози угља годишње око 260.000 тона. Производња угља У Индокини износи око 2 милиона тона. Добар део иввови. Извоз. пиринча из Сиама,. Индокине и: Малајских држава износи: годишње -око 3,5: милиона тона, а извоз боксита из Холендске Индије 115:000 тона.

= - guta ogromne Копапе Engleska će zatvoriti zna- materijala, i zbog toga sve фап broj fabrika ko,e pro- Zeml.e koje se nalaze u ratu izvođe sredstva za prinuđene su da pojačaju pro- potrošnju izvodnju. Ža to je potrebna osim sredstava za proizvodnju i sirovina. još i radna snaga. Ako nje nema dovol,no na tržištu, naročito kva.ifikovane, ona se mora uzeti iz drugih grana, koje rade za ciyimu роtrošnju ariikle bez kojih se može živeti. To je ovih dana "učinjeno u 'Engleskoj koža nastoji da poveća što je moguće više produkciju proizvoda potrebnih уогесј. Obustavijanje rada u jednom delu industrije sredstava za potrošnju izvršeno je dosada u svim zaraćenim zemlja-

OOU

та. Џ Engleskoj se to nije radilo direktnom zabranom od

strane vlade nego smanjenjem dodeliivanja sirovina, ograničenjem kredita ı jačim oporezivanjem. Sve te mere nisu mogle da daju rezultat koji se želi. Priiv radnika iz ovih grana u industriju ratnog materijala bio je slab i inznosio par stotina hiljada. Zbog toga se vlada rešila da naredi zatva-

ranije izvesnog broja fabrika da bi na taj način dobila za

ratnu industriju 500.000 radnika. Obustava rada ima da se

izvrši u roku od 3 meseca. Ova mera obuhvata oko 90 in-

dustriskih grana. Tu su industri:a obuće, kožnih proizvoda,

stakla, karamike itd. Ostala preduzeća svake od fih 90 gra--

na, koja ne budu zatvorena, radiće punim kapacitetom i svoje artikle- i one zatvorenih fabrika, ako. su ti artikli takvi da je moguća proizvodnja sa postojećim mašinama. Postepenim zatvaranjem fabrika treba da se prebaci u ratnu industriju oko 2. mil. radnika.

Ministar trgovine obrazlažući predlog zakona pred parlamentom rekao je da ograničavanje proizvodnje u fabrikama koje treba da budu zatvorene imalo bi za posledicu samo роvišenje troškova produkcije, fabričke prostorije i maga-ini bili bi i dale zauzeti, a broj radnika bi se mnogo sman“io. Preduzeća Roja će nastaviti sa radom treba da naknade štetu zatvorenim. Kako će se to izvesti, to će vlada uskoro da reši, Izvršen;e tog zadatka biće povereno naročitom savetu za. industriju i privredu koji treba da bude ovih dana formiran. Vlada želi da postigne maksimalnu koncentraciju proizvodnje i gde ne mogu da izvedu sama preduzeća, izvršiće je ona. U ministarstvu trgovine obrazovan je naročiti komitet za rukovođenie magazinima i fabričkim prostorijama.

— == Rat je postavio pred sve zemlje kontinentalne Evrope problem snabdevanja stanovništva. NiEEK Ц : = „jedna od njih nije · proizvodila - = pamuk i vunu u tolikoj količini da bi mog! a da bude autarkna. Zavisnost od uvoza je kod nekih bila totalna, kao na pr. Belgija, Francuska itd. Kad je, posle primiria između Nemačke i Framcuske, i ova obuhvaćena engleskom blokadom, celokupna kontinentalna Evropa otsečena je od prekomorskih zema:ja, glavnih snabdevača tekstilnim sirovinama. Kako su rezerve svakim danom posta-

. Drvna vuna

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 910 —

jale man:e nametala se svim zeml:ama potreba da pođu putem Nemačke i da nastoje da razviju sopstvenu DrOivO dni sintetičkih sirovina.

Interesantan je razvoj proizovdnje ovih artikala u 'Evropi. Nemačka ije prva počela da proizvodi drvnu vunu pre 21 godinu ı od tada pa do rata produkcija stalno raste. Pre sadašnjeg rata #11 хепије ргојтуод а su oko 90% svetske produkcije drvne vune, to su Nemačka, Japan i Italija. Za vreme rata one su nastavile i даје да razvijaju svoyju proizvodnju. U Nemačkoj ona ja 1940 iznosila 300:000 t prema 192.000 t 1939 tako, da može sada da pokrije 30% potrebe. "Postoji namera da se proizvodna i dalje povećava kako bi še smanjio uvoz tekstimih sirovina, koji iznosi oko 600 do 700 mil. Rm. Uporedo sa nastojanjima da se povčća proizvodnja, radi se i na poboljšanju kvaiteta. Danas nemačka industri:a proizvodi drvnu vunu koja je veoma čvrsta i otporna prema vlazi i suši i podesna je za trikotažu.

Pre rata (1938) svetska proizvodnja drvne vume je iznosila 425.000 t i veštačke svile 442.000 t. Rat i engleska bliokada učinili su da sada nema nijedne zemlje u Evropi koja ne proizvodi sintetičke sirovine za tekstinu industriju ili ne sprema planove za istu, i to u prvom redu drvnu vunu. Tako Slovačka podiže fabriku drvne vune srednjeg kapaciteta. 'Mađarska je počela sa gradniom fabrike sa kapacitetom od 2500 do 3500 t godišnje. Skandinavske zemlje takođe se зргеmaju da podižu fabrike drvne vune. Od balkanskih zema;ja Rumuni:a već od pre ima fabriku drvne vune u mestu Lupeni, koja može da proizvede oko 93000 t i зада је ргоšizu:e. I kod nas se radi u tom pravcu. Najdalje je doprlo »Celophan« a. d. koje podiže fabriku u Dobrin:u kod Bos. Novog. Osim toga »Norobor« u Ljubljani namerava да ргеradi jednu svoju pilanu za fabriku drvne vune. Od ostalih evropskih zemalja treba spomenuti Špani:u, koja uz pomoć nemačkih i italijanskih firmi, podiže nekoliko fabrika drvne vune. Francuska, koja je još pre sadašnjeg rata proizvodila drvnu vunu (1938: 5.000 t) i veštačku svilu (1938: 36.000 t) sada nastoji da proizvodnu poveća, naročito drvne Vune. Misli se po ugledu na Nemačku izgraditi kombinate koji će proizvoditi celu:ozu i 'drvnu Vunu.

Pitanje sirovina za ovu granu mije laka stvar. U početku se upotrebliavalo samo jedro drvo. Nemcima је pošlo za rukom đa za fabrikaciju drvne vune upotrebe bukovinu, ko.u ne moraju da uvoze, slamu i oguljinu od krompira. Na taj način se uspelo da se smanji uvoz dvra. Skandinavske i druge zemlje Које raspolažu ve:ikim jelovim šumama imaju dovolino sirovine za proizvodniu celuloze pa prema tome i drvne vune, Ita:ija upotrebljava pored slame i ednu vrstu trske ko:a raste u močvarnim krajevima. Rumunija namerava da razvije kulturu neke slične biljke na dunavskoj delti. Španija će pretežno upotrebljavati slamu i drvo cukaliptus, kog ima u severnim krajevima, ali pošto ovog ima u ograničenoi količini, ostaće slama kao glavna sirovina.

=G oo a

Rat je izazvao velikš promene u svetskoj proizvodnji i raspodeli hrane i sirovina. Dok jed-

Rat i međunarodno tržište

(er ira ia rum Nr ar E E KI m na grupa proizvoda ргожу јије

duboku krizu, druga ima visoku konjunkturu. Ako bacimo pogled na razvoj Rkonjunkture na svetskom tržištu od роčetka rata pa dosada moći ćemo da razlikujemo nekoliko etapa već prema tome kako su se razvijali ratni događaji. Nemački Institut za izučavanje konjunkture doneo ja o tome u br. 3/41 svog »Wochenbericht«-a interesantnu studiju koju prenosimo u izvodu:

Dejstvo rata odrazilo se u prvom redu na cenama koje su početkom 1939 porasle za 10%. Skok cena je došao kao