Narodno blagostanje

Страна 290

rezultat teškoća uvoza, špekulativnog stvaranja rezervi i де valvacije valute. Iza svega toga skrivala se nada da ći rat dovesti do hose sirovina kao što je bilo u Svetskom ratu. U septembru 1939 је već došlo do opadanja cena Које је 2аustavio pojačani uvoz sirovina od strane SAD. Sledila je ponovo hosa koja je trajala relativno kratko vreme, pošto je već krajem 19839 došlo do pada. cena. Ta depresija cena zamenjena je u aprilu 1940, kada je počela nemačka ofanziva, novom hosom. Uspesi nemačke na zapadnom frontu izazvali su utisak da će rat biti brzo gotov i da prema tome nema izgleda. za veliku tražnju sirovina. Posledica toga je bila da su cene padale i tek počatak velikog naoružanja ЗАР zaustavio je dalji Dad i cene sirovina su počele lagano da rastu.

Kod sredstava za ishranu pad cena koji je započeo odmah čim ije postalo iasno da cela kontinentana Evropa otpada kao kupac prekomorskih proizvoda, zaustavila je u SAD i ostalim američkim zemljama intervencija države. Vlada SAD odredila je velika sume za davanje subvencija poljoprivednicima. U Argentin je država otkupila velike količine pšenice i kukuruza i ma tai način održala cene.

Interesantno je da se istakne kako se razvijao za ovo vreme proizvodn;a. Sve zaraćene zemlja počele su odmah od početka rata da pojačavaju produkciju sirovina. Vlade tih zemalja i same su uticale na proizvođače u tom pravcu, naročito engleska. Tako na pr. kvota kaučuka u prvom ројводи 19939 je iznosila 50%, do kraja 1939 bila je povišena na 10086. Slično je bilo i sa kalajem i drugim sirovinama: potrebnim ratnoi industriji. Proizvodnja žita i pamuka u SAD i pšenice i lanenog semena u Argentini bila je iznad pro-

seka za poslednjih 5 godina blagođareći povolinim klimat-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Gubitak evropskih tržišta teško je pogodio prekomorskim prilikama. U Evropi, naprotiv, je jako родђасна. ske zemlje.. Kontinentaina Evropa avozila je pre rata velike količine hrane i sirovina iz tih zemalja. 1937 svetski izvoz hrane bez izvoza kontinentalne Evrope je iznosio 10,6 mld. Rm a sirovina 195 mld. Od toga otpada na kontinentalnu Evropu Hrane 1 milijardu” Rm ili 9,4% i sirovina 6,2 mld. Rm ili 31,8%/5. Taj gubitak još se nije mogao naknaditi porudžbiпата Епајезке i Amerike pošto obe imaju razvijenu ргоizvodnju hrane i sirovina. Engleska je sklopila sa Kanadom ugovor Oo isporuci bakra, cinka i olova. sa Južnom Afrikom o kupovini pamuka i kukuruza, a tako isto i sa drugim dominionima. Zbog toga ona nema potrebe da nabavlia Veće količine hrane u drugim zemljama. Tek veliki program naoružania SAD čije je izvođenje u toku izazvao mpojačanie tražnje sirovina u zemljama Južne Amerike, ali ne i hrane.

Prema tome sadašnia situacija. na svtskim tržištima je ovakva: U kontinentalnoj Evropi proizvodnja. sirovina raste. Za 1941 skoro u svim zemljama predviđa se povećanje produkcije hrane. Sve evropske. zemlje uvučenče Su li рго'gram izgradnie samostalne sirovinske baze, pošto je veza sa prekomorškim zemljama prekinuta. Posledica toga je.da će posle rata tražnja sirovina prekomorskih zemalia od strane Evrope biti manja nego pr rata. | |

Proizvodnja sirovina u prekomorskim zemljama razvija se pod ontrolom države. Saradnja između SAD i Engleske postepeno prerašta u tesnu privrednu zajednicu та nabavku sirovina sa Rkontrolisanim cenama. Cilj te zajednice je da stavi pod svoju kontrolu trgovinu prekomorskih sirovina i па tai način onemogući snabdevanje Nemačke, Italije 1 Јарапа.

Во.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

ПОЉОПРИВРЕДА

— Nemačko predzuće Woll und Tierbaa A. G. (2Woiirag«) nastoji da u zemliama Jugoistočne Evrope popravi kvaitet vune, kako bi se ova u većoj meri nego dosada mogla upotrebiti za proizvodniu štofova. U Bugarskoi ono ima svoje stado izvrsnih ovaca, a osim toga stavilo je seljacima na raspoloženje 770 ovnova za рођоЦбапје газе bugarskih ovaca. U tom ciliu ono je osnovalo svoju filizalu u Bugarskoj i sprema se da to učini i u Rumuniji.

— Mađarsko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je izveštaj o šteti pričin:enoj usled poplave. Poplavljeno је 21 zemljište u opštini. Porušeno je 840 kuća za stanovanje, a 920 teško oštećeno. Pomoćnih zgrada porušeno je 910, a 1100 oštećeno. Vinogradi i voćnjaci su najviše stradali. Još se ne zna kolika je šteta pričiniena ozimim usaevima.

ИНДУСТРИЈА . |.

1 Rumuni:i je donesen zakon o ON. u дођи proizvođača industriskih proizvoda i trgovaca na veliko i Da malo. Vlada se nada da će na taj način sprečiti špekulativno podizanje cena. U isto vreme donesen je i zakon o zabrani povećanja cena električne struje, gasa, telefonskih taksa, tramvajskih karata itd. da ne bi došlo do povećanja troškova proizvodnje.

— У Немачкој је било крајем 1939 год. 5.353 акционарска предузећа с капиталом од 20,3 милијарде марака. Број акционарских предузећа смањио (се за 3% према. 1938, а капитал се повећао за 8,5%. Престало (је да ради 337 акционарских друштавас капиталом од 194 милиона мара-

ка. Највећи проценат ликвидираних предузећа је у групи ситних с капиталом до 100 хиљада марака. . Основано је у току године 20 нових друштава с капиталом од 201 мил. марака, дакле и ту се показује тенденција концентрације капитала. Интересантно је упоређење стања 1929 и 1938. Број акционарских друштава износио je 11,344, 2 капиталом од 23,7 милијарди марака. Затим у годинама криве нагло пада број друштава на 9,148 у 1983 с капиталом од 20 милијарди, затим у годинама коњунктуре број и даље пада зато што су многа акционарска друштва променула облике, јер је била тенденција законодавца да место акционарских друштава буде што више особних фирми, Али од 1937 не омањује се више капитал акционарских друштава, нако њихов број опада. Тако је 1987 било 6:004 друштава с капиталом од 18, 7 милијарди, a 1939 5.353 друштва с капиталом од 20,3 милијарде марака.

— Француска влада жели да повећа производњу угља и због тога је лане продужила радно време у рудницима а 10 сати. Резултат тога је било повећање продукције за 10% према 1989. Пошто «се радно време не. може _ више продужавати, (у неким рудницима оно износи 103/a сата), остаје једина могућност повећања продукције путем побољшања техничког процеса рада. -Државни. потсекретар За индустријску. производњу позвао је претставнике радниКа да са њима расправи могућности побољшања метода рада. Прошлогодишња производња је износила 3,7 милиона тона од чега отпада 1,8 мил. тона Ha 'неокупирану Француску. Од читаве те количине на приватне потребе

утрошено је 2,75 милона тона, што |претставља 50%. MOD;

малне потребе.