Naša stvarnost

NA DALEKOM ISTOKU 59

JAPAN, VELIKA BRITANIJA ! SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE NA DALEKOM ISTOKU

Japanska raina ofanziva na Dalekom istoku od 1931 godine olivorila je novu zavojevačku eru, posle perioda irenuine sfabilizacije. Japan je prvi preduzeo direkine mere imperijalizma za novu nasilnu razdeobu svela. Ova ralna ofanziva produžuje se bez prekida već pei godina, proširujući sve Više objekte svog napada. Ona još nije dostigla svoj vrhunac. Zahvaljujući zavojevanjima za poslednjih pel godina, Japan drži pod svojom vojničkom vlašću Mandžukuo, Jehol, Unufrašnju Mongoliju i provincije u Severnoj Kini, sve u svemu jednu feriloriju koja je veća od zajedničke površine Engleske, Francuske, Nemačke, ltalije i Španije, i broji oko 100 miliona stanovnika... A krajnji je cilj Japana potpuna konirola nad Istočnom Azijom i pofpuno isliskivanje Engleske, Francuske ı Amerike s Dalekog istoka.

Šta leži iza ove japanske rafne ofanzive, koja igra glavnu ulogu u razvoju. situacije na Dalekom Istoku od 1931 godine?

Japanska ofanziva je posledica dveju glavnih grupa činjenica, U prvu grupu dolazi unufrašnja situacija Japana, sve veće ekonomske feškoće i klasne suprofnosii sadašnjeg režima, preteća agrarna kriza i revolucionarno vrenje, i najzad pokušaji vladajućih militarističko-fašističkih elemenata da nađu izlaza iz ove situacije putem rafa i zavojevačkih avanfura. U drugu grupu dolazi međunarodna siluacija, krajnje zaoštravanje međunarodne suproinosti na Dalekom Istoku, koje je omogućilo japansko nadiranje, i potpuno razdvajanje revolucionarnih i konirarevolucionarnih snaga u Kini. Japanska ofanziva je bila u stanju da uzme ovakve razmere zbog anglo-američkog anlagonizma, zbog anfagonizma između imperijalizma i Sovjelske Unije i zbog zajedničkih inferesa imperijalističkih sila i kineskih konfirarevolucionara prema nacionalno-revolucionarnoj borbi u Kini. Ključ uspeha japanskog zavojevačkog rata leži u veštom iskorišćavanju ovih suproinosl, a naročito u razilaženju Velike Britanije i Amerike...

Sve do kraja deveinaestog veka Velika Britanija je imala dominanlan položaj na Dalekom istoku... Lavovski deo kineske irgovine (čak i 1913 godine polovina uvoza u Kini dolazila je iz Britanije, jedna pelina je pripadala Japanu, a fek jedna šesnaestina Americi), izvoz kapitala, finansiranje svake vrste, konfrola nad železnicama, sve je fo ležalo u britanskim rukama. Kina je bila svedena na položaj polukolonijalnog statusa, podeljenog na ulicajne sfere između rivalnih imperijalističkih sila, kojima je na čelu bila Velika Britanija.

Ali početkom dvadesetog veka položaj Velike Britanije je bio znatno uzdrman. Počeli su da se osećaju prohlevi rivalnih imperijalističkih sila, naročifo Amerike, Carističke Rusije i Nemačke... U ovoj siluaciji Velika Brilanija se odlučila na jedan korak, koji je docnije imao dalekosežnih posledica. Ona je stupila u direktan savez sa Japanom, tada drugostfepenom silom, kao svojim partnerom na Dalekom Istoku. Prvi korak na ovom pulu učinjen je englesko-japanskim sporazumom od 1894 godine. Velika Britanija je sagradila, opremila i uvežbala japansku mornaricu. A dve nedelje posle englesko-japanskog sporazuma od 1894 godine, olpočeo je prvi ra} Japana u Kini. Ovim rafom je uspeo da postigne ofcepljenje Koreje, koju je frebalo