Naša stvarnost

NA DALEKOM ISTOKU 69

„Naša vojna fakfika i sfrategija, izjavio je pre godinu dana Maocedun u razgovoru sa engleskim novinarom Snow-om (Daily Herald") kao odgovor na pilanje, da li Kina može da vodi rat, — mora fežifi Tome da u prvim stadiumima borbe izbegne odlučujuće sukobe i postupno podriva moral, borbeni duh i vojničku izdržljivost živih snaga neprijafelja.” A istovremeno je objasnio: „To, naravno, ne znači odreći se odlučnih sfrateških iačaka, koje u pozicionom ratu moraju biti branjene ukoliko je fo pogodno”.

Prema proceni „China Weekly Review” oružane snage Kine broje skoro dva miliona ljudi. Od toga je za borbu moguće upofrebmi na frontu 200.000 boraca. Engleski lis} „Manchester Guardian” obaveštava da je broj sposobnih vojnika nankinške vlade dostigao 500.000. To će pre odgovarali isHni. Bilo kako mu drago, devet fabrika oružja kojima raspolaže Kina, ne bi mogle duže vreme snabdevalfi u dovoljnoj količini ni manju vojsku modernim ubojnim sreisivima. lako je još 1933 godine bio projektovan čelvorogodišnji plan za izgradnju državne leške industrije, mora se priznati da ova još ne egzistira.

Giganiska bogalsva u naffi i u vodenim snagama zemlje osfala su dosada skoro nefaknula. Kineska aviacija naglo je u poslednjim godinama porasla, ima dobre i školovane kadrove pilota — ali se ipak ne može poredili sa japanskom aviacijom. Kina isto fako nema ni neku naročilu rafnu mornaricu. Željeznička mreža bila je poslednjih godina proširena sa 4.000 na 10.731 kilometar. Ali ta mreža za onako ogromne razmere naravno nije dovoljna za brzi prevoz vojske. Mreža puleva bila je u novije vreme znafno proširena. Dužina auto-linija iznosi danas 12.000 km. Pored svega toga karakteristika Kine je neprohodnost. Uz fo je pofrebno reći da u Kini jedva da ima 50.000 automobila.

Da li ove cifre pružaju pravu sliku rafnih mogućnosti Kine? Odredifi prosto privrednu i vojno-fehničku zaoslalost Kine i mehanistički je uporediti sa relafivnom premoći Japana na privrednom i vojno-fehničkom polju to još ni iz daleka ne znači dobili jasnu preistavu o siluaciji.

Vojno-fehničko preimućsivo Japana je činilac sa kojim Kina mora veoma ozbiljno da računa. Ali Kina može da sfvori mnogo preduslova da promeni fu situaciju. Krajem 1936 Maocedum je s pravom napisao Aliansi za odbranu Kine: „Očekujemo da će odbranbeni rat sa Japanom bifi duga i feška borba. Nećemo definitivno pobedifi dogod ne izdržimo hiljade velikih i malih bilaka. U foku loga razdoblja biće mobilisane i cenfralizovane sve snage naroda.”

Raf se ne vodi samo sfrojevima — koji su doduše neophodni i koji će pomoći Kini da obezbedi konačnu pobedu — rat vode i odlučuju, uglavnom, ljudi. U fome pogledu ima Kina preimućsfvo nad Japanom u svakom pogledu. Kina ima ogromne ljudske rezerve, Kina ima izvrsne vojnike.

Američki vojni sfručnjak Handson — u opsežnoj studiji (objavljenoj u „China Weekly Review") konstatuje da je kineski vojnik nepokolebljivo olporan i izdržljv — „ako zna zašto se bori". Borci osme armije pokazali su šla fo znači.

U foku neprekidnih borbi prevalili su za osam i po meseci preko 5.000 km. od juga prema severozapadu — neprohodnim tferenom. Prevalili su najviše gorske grebene Kine i prešli preko 20 najvećih reka. Taj herojski pohod