Naša stvarnost

88 HENRIK HUT

svuda isti: glad i propadanje od prekomernog rada. U gradovima je stalno nedostajalo hleba, i pobune zbog gladi bivale su sve češće. Seljaci, koji su svuda videli svoju propast, ferani su pred Fevoluciju često na najčudnije sivari. U nekim selima bili su seljaci obavezni da noću šibaju ribnjake kako žabe svojim kreketanjem ne bi remelile san gospodara. Šlo je vreme odmicalo, stanje je bivalo sve gore. Feudalno društvo se raspadalo. Plemiči su bili politički i moralno degenerisani. Država prezadužena zbog česlih i skupih rafova. Od naroda se tražilo sve više. Sami porezi iznosili su više od polovine, a često i od dve frećine onoga šlo je seljak mogao da zaradi. | onda su došle bune. Sve češće seljaci i radnici iz gradova pljačkali su ambare i pekarnice; seljaci su odbijali da vrše davanja, palili plemićske dvorove, sagorevali grunfovne knjige, u kojima su bile obeležene njihove feudalne dužnosti. Tigroove reforme došle su kasno. Pobune su se širile sve više. Mase nisu razmišljale o slobodi, o jednakosti, & prirodnim i večifim pravima čoveka. One su bile gladne. One su mrzele svoje gospodare. One su se bunile.

Takvim ljudima došli su onda građani i njihova nauka. Gladnim robovima govorili su o slobodi, stvorenjima koja su već izgubila osećanje da su ljudi, govorili su o jednakosti; beskućnicima i odrpanim goljama rekli su da kao svi ljudi imaju prirodno pravo na svojinu, na zemlju koja će biti njihova, koja će se oduzell: od njihovih ilačitelja. Građanski egoistlični inferes i polrebe velike mase poklopili su se. Ako su građani poslavili svoje zableve u obliku prirodnih zakona, onda su fi zakoni važili za sve. Sve je bilo zrelo za revoluciju. Čekalo se samo na povod.

~ Povod je dat sazivanjem generalnih slaleža. Državna kasa bila: je prazna. Luj XVI uvideo je da će jedino uz pomoć gradana moći da popuni deficil, i 1789 godine, 5 maja, bi prinuđen da sazove skupšinu generalnih staleža. Gradđansivo koje je slaklo razne monopole, postalo uveliko državni poverilac i igralo glavnu ekonomsku ulogu, uvidelo je da će mnogo: izgubiti akc se država bude vodila i dalje kao dosada. Bilo mu je sloga potrebno da uveća svoj ulicaj na vođenje državnih poslova i građansivo je iskoristilo sazivanje wgeneralnih slaleža u fu svrhu. iskoristivši stanje javnog mnenja u le dane, uspeli su građani da byoj preislavnika frećeg staleža bude udvosiručen. Pred generalnim slaležima Luj XVI nije bio raspoložen ni za kakve reforme. a ge plemički ni svešlenički stalež nisu bili raspoloženi za uslupa-

U međuvremenu slanovnišivo Pariza imalo je sve više preleća držanje. Mase su bile uzbuđene sazivanjem generalnih staleža, oselile su da se nešlo mora dogodili. Građanski sltalež odmah je iskoristio ovaj preleći slav mase. Ma da u „generalnim staležima” nije bilo prelstavnika sela i gradskih masa, oselio je da se reba oslonili na tu revolucionarno raspoloženu masu i fako vršili prilisak na dvor i ostala dva sfaleža. Ne mogavši doći do sporazuma proglasi se onda freći sfalež, 17 juna, narodnom