Naša stvarnost

DANAŠNJICA ZADRUGARSTVA

Otkako znaju za sebe ljudi su se udruživali da bi svojim udruženim naporima, svršavali poslove koji svaki za sebe nije mogao svršavati. Samo što nikad nije ta akcija, bila tako raširena kao što je sada slučaj. Šta više, ima težnji i želja da se od toga pravca napravi sistem društveni po kome bi svi radovi i svi odnosi u društvu počivali na osnovi udruženih napora. Razlog tim težnjama i željama može se donekle tumačiti i samim društvenim stanjem današnjim. Svako je društvo iz dana u dan složenije. Podela rada i diferenciranje sve su veći. Suprotno očekivanju filozofa da, će ova podela voditi sve više zavisnosti jednoga od drugoga i neizbežnoj uzajamnosti svih, ona, je pod uticajem ekonomskoga, liberalizma, prometnoga privrednoga sistema, već dovela, do međusobnih sukoba i iskorišćavanja. U takvoj je sredini puno povoda. za negodovanje, puno podsticaja da se traži izlaz iz izolovanosti individualne u koju su čisto računski odnosi međ ljudima bacili sve i svakoga; u takvoj sredini najjači je motiv tražiti vezu s drugima, naročito vezu s onima, koji osećaju istovetnu teškoću ili pritisak. Razdeljeno, razbijeno, socijalno usitnjeno, društvo prometne privrede izvrsna je sredina za buđenje osećaja koja upućuju na odbranu od pritisaka, koje socijalne snage, proizvod prometne privrede, čine. I njena dela vide se najbolje u sve većoj težnji za raznim grupisanjima, u sve većem udruživanju u svima oblastima, društvenog života, u sve življem buđenju udružene akcije uopšte.

Na ekonomskom polju ovo je buđenje bilo najživlje. Tu je ponikao ne samo ogroman broj raznih udruženja nego i čitave naročite želje i težnje da se to kretanje upotrebi kao materijal za naročite pravce socijalne. Moje nije, ovde i zasad, da ulazim u opisivanje i pretresanje raznih tih socijalnih planova. Moj je zadatak ovde uži, i za to ću se ograničiti samo na njemu. Moja je namera da iznesem šta je sam život pokazao u pogledu odziva pojedinih socijalnih radova, na teškoće koje današnje društvo stvara. /