Nova Evropa

dati kako se onemogućuje njihova trgovina, nego će nastojati da odGovore represalijama protiv onih država koje su pristupile režimu takse od 50%. Razne nemačke korporacije već su i zaključile da 'Đojkotuju svu robu što dolazi iz država koje su se priključile tom režimu, Tu, naravno, spadamo i mi, U prošloj godini, od celokupnog našeda izvoža u iznosu od 1320 milijona dinara, otpada na Nemačku 96 milijona, od čega 34 milijona na kukuruz, i isto toliko na suhe šljive, Već danas pravi našemu kukuruzu uspešnu konkurenciju kukuruz iz država La Plata, osobito iz Argentinije; dan za danom popuštamo u cenama, pa ipak ne uspevamo da se rešimo velikih zaliha kukuruza, Postupkom sa taksama na nemačku robu, mi ćemo izgubiti jedino veliko tržište koje je u stanju da redovito apsorbuje sve zalihe naših žitarica, poimence kukuruza, Uostalom, mi smo i radi naših prometnih puteva, mislim na Dunav, momentano uglavnome upućeni na Nemačku, |

Mi imamo, doduše, velikog interesa u pitanju nemačke ratne oštete, ali je veliko pitanje dali put kojim danas idemo vodi do cilja. Represalijama savezničkim se, bez dvojbe, neće pridružiti nijedna neutralna država, pa ni Severne Države Amerike, Šta će se, dakle, desiti? —: Ili će Nemcima, s pomoću neufralaca, poći za rukom da izigraju surtaksu od 50'/, ili će ta taksa da deluje katastrofalno na nemački eksport, U poslednjem je slučaju i sama ošteta u pitanju, jer prvi je preduvet za isplatu te oštete, da Nemačka radi, producira, i eksportira, Za nas ni u kojem slučaju neće biti otud berićeta, Naša privredna politika mnogo stoji pod uticajem naše vanjske politike, Mi smo, stoga, redovno vodili politiku za druge. Vreme je već da počnemo tačno razlikovati, pa da vodimo opću i privrednu poliftiku svaku napose, ili bar samo tako u vezi da ne idu nasuprot vlastitim našim interesima,

Тоо Већ. Književni i umetnički pregled, Pisma iz Pariza. V, Pariz (3),

Mladići su u XVIII veku ispitivali život, u XIX su ga kritikoЈЕ a u KX su ба prezreli, i traže, mesto njega, nove i dublje prostore, Zbog tog, kulturno-istoriskog raspoloženja, koje me, sve više, obuzima, meni je dosadno pisati, o onome. što bi većina da čita,

Hteo sam da pišem o politici treće republike, Odustajem, jer ne znamo da se smejemo, Ona je posle Limpna tragična, Pre neki dan, videvši, pun smeha, kako nam ltalija, naš protivnik, čini najveće usluge, a posle »plebiscita« u Tirolu činiće ih još, hteo sam da napišem beskrajnu zahvalnost prema Danunciju, A vi znate kako se kod

231