Nova Evropa

postalo neizbežno dobavljati životne namirnice iz inozemstva, io su ostala samo dva puta: ili sve prepastiti slobodnome prometu, pa neka: se on prilagodi svetskim cenama, ili nastaviti sa politikom maksimi< ranja, ali sad s tom razlikom da država snosi razliku izmedju cena nabave i cena prodaje, Svetske cene bivale su iz dana u dan sve veće, i onako kako je austrijska valuta padala cene su rasle, prvo za robu uvezenu iz inozemstva a kasnije, usled općeg poskupljenja, i za robu koja se producirala u unutrašnjosti, Maksimiranje cena, u istom onakom obliku kako se to prakticiralo za vreme rata, moglo je imati kao jedinu posledicu, da istisne čitavu robu sa tržišta i da dade novog maha verižnoj trgovini,

Budući da je ovako maksimiranje iz ovih razloga postalo nemoduće, a vlada levice ipak mislila da se u ovako ozbiljno doba mora voditi jedna socijalna politika najšire koncepcije, to je ona odlučila, da država preuzme na sebe isplatu razlike izmedju kupovne i prodajne cene svih glavnih životnih namirnica, U toj socijalnoj politici treba dakle tražiti glavne uzroke linansijalnih neprilika Austrije, koje su usledile, Karakteristika je skoro svih poratnih država da, što su im

finansije lošije, utoliko više naginju izvesnim izdacima koji su, iako.

možda opravdani momentano, s obzirom na celokupnu finansijalnu 51tuaciju neizvedivi, Voditi socijalnu politiku na najširoj osnovi, na kakoj je još niko nikada nije vodio, i nije mogao vodili, značilo je prekarnu lHnansijalnu situaciju još više pogoršati i dovesti ju do neizbežnoga sloma, Usled ove politike austrijska je kruna sve dublje padala, a državni je deficit neprestano rastao. Niko nije imao hrabrosti da se energično opre bujici, — država je snosila i dalje razliku izmedju prodajne i nabavne cene, koja je već kod hleba značila nekoliko kruna po kilogramu, i to nesamo za siromahe nego i za srednje pa čak i za najbogatije slojeve, Tek u zadnje doba, setili su se da uvedu neko diferenciranje, da naime bogatiji ljudi kruh i neke ostale maksimirane namirnice plaćaju skuplje nego li niži slojevi,

Nikakovo čudo onda, da je ovaka socijalna politika dovela Austriju do finansijalnoga sloma. On doduše još nije formalno najavljen, ali svi znaci govore da je već faktično tu, Kraj sve te državne politike, cene se danomice penju, Za samu razliku, izmedju nabavne cene u inozemstvu i prodajne cene u samoj zemlji, troši Austrija desetkie i desetke milijardi godišnje, Svaki daljni pad austrijske krune, a taj je pad u zadnje doba konstantan i izdašan, znači dalji deficit od neko liko milijardi u austrijskom proračunu. Upravo, čisto Je i nemoguće sastaviti jedan proračun, koji bi važio bar i za par dana. Neka se kurs austrijske krune u Cirihu spusti od 50 na 40 centima, pa se

deficit već automatski penje za nekoliko desetaka milijardi kruna! Jer

Austrija mora sve nabave životnih namirnica da plaća u stranoj уаluti, a strana valuta raste u istoj proporciji kao što pada austrijska kruna na burzi u Cirihu, I ipak Austrija još uvek nastavlja sa svojom politikom premda je to vodi sigurnoj katastrofi, Doduše, nije ni lako na jedan mah prestati sa tako dalekosežnim socijalnim merama, i prepustiti odjedared svakom da se ravna po svetskim cenama. Onoj

287