Nova Evropa

_ Зимски н јесењи пејсажи, но ефектима, боја бар, стоје испод пролећних. (да слику »Пролеће« је 1. Кољесњиков добио прву велику златну медаљу-на конкурбу у Минхену 1919.) На њима. се. можебити, више истиче цртач него сликар. Слика »Дубока Јесен« има додуше тешко небо, пуно воде, и резигнирану земљу, која се охладила и као да. је зажмурила, али главно је на њој пртеж. То су испребијане, клонуле, линије бела: кућице које су изгубиле домаћинску поноситост; дрвета, неисхрањена, крта, изаткана, од цртица. јада и самоће, као симбол црних кита које тек што. нису пале. Тако је на округлој минијатури »Зима« сав акценат и смисао, и сва. лепота, у цртежу групе дрвета која, гола и провидна, истичу целу типкост своје структуре и све.богатство својих. покрета у укочену трепету пред. првим налетом мећаве, а апсолутно умртвљеним сплетом безброја цртица дају импресију дубоке тишине. Та. чистоћа и јавност и прецизност цртежа отвара, неким особитим начином, пространство несамо ваздуху и светлости, него и слободном лету н преношењу уметникових мисли.

ПН Исидора Секулић.

Омладински Гласник.

Studij hrvatskosrpskog jezika i narodne književnosti na univerzitelu _- У = u Zagrebu. | i _ _ Govoriti o studiju književnosti na zagrebačkom univerzitetu

danas jeste nešto apstraktnoga, nešto o čemu se može pre maštalti,.

Nakon filološko-tradicijonalnih metoda, pri. kojima se studij litera-

ture sastojao u hronološkom nizanju činjenica iz života i delš naših

starijih pisaca {najduže do konca narodnoga preporoda), spali smc sad konačno nato, da sena zagrebačkom univerzitetu uopće ne predaje istorija naše literature. U ovogodišnjem rasporedu predavanja, naprimer, najavio je jedino G. profesor Rešetar kolegij iz literature, kao nastavak svojega prošlogšodišnjega predavanja o starim dubrovačkim piscima. Drugi nastavnik (Dr.

Vodnik) oglasio je samo jednosatni kolegij o našoj književnoj kritici,

od kojega je zatim takodjer, navodno zbog bolesti, odustao, A jedan

nastavnik (Dr. Šurmin), koji je kao ministar penzijonisan, nije još uvek reaktiviran, te tako su studenti književnosti ostal' potpuno:

"upućeni na predavanja historičke i uporedne gramatike! i

Nije nam do toga, da vodimo borbu protivu studija gramatika, ali kad ostanu samo forme mesto sadržaja, one gube pravo na Opstanak, Studij.i neđovanje jezika veoma je važan momenat za jednu naciju, budući da jezik predstavlja visinu narodne kulture; ali je pogrešno, da se zbog historičkih oblika zanemari živi jezik, Predočiti sve.lepote, sačuvati svu svežinu živog organizma, mora biti glavni cilj studija jezika, — sve ostalo samo su sporedna i pomoćna sredstva. Nato se kod nas danas zaboravilo. Mi ovde u Hrvatskoj nismo.

62