Nova Evropa

nizma, koji načelno otklanja kosmične zadatke čovekove, otklanja carsku ulogu čoveka u svetu. Pretvaranje čoveka u roba prirode unosi teško rastrojstvo u njegovo biće; osobito je to posledica deobe intelekta od tvoračkih snaga, i osude intelekta na nemoćnu fantastičnost, Pravi je zadatak istorijskog dejstvovanja savršeno smetnut s uma, — u najboljem slučaju mu se daje smisao »nade« i »uzdanja«, 'Mesto da saradjujemo na istorijskom procesu, mi ga samo zbunjujemo, i sve bliže dovodimo svetsku katastrofu, Fjodorov. је voleo govoriti, da su reči Hristove o strašnom sudu imale uslovni smisao, da su, tojest, govorile o katastrofi koja će snaći svet alto se ne pokaje, Hristos je pozivao na nov život, na stvaranje i zidanje carstva božjeg; otkrivao je, tojest, pred čovečanstvom pozitivne i tvoračke zadatke; ali je ujedno upozoravao na ono što će se desiti ako ne podjemo za Hristom, Prema tome, i kao nedeterminist, Fjodorov je smatrao da se put »opšteg dela« još nije zatvorio pred пата. Mračno i gorko prekoravao je prazan i pohlepan savremeni život, koji neće ništa da zna o svojim pravim zadacima, koji neće da se vrati životu u Hristu i sa Hristom; ali, zajedno s tim je takodje verovao da povratak ka istinitim putevima istorije Još nije zatvoren,

Uticaj FPjodorova tek sad počinje da se oseća ı konstatuje u ruskoj lilozožiji, Sem S, N, Bulgakova, koji takodje stoji pod uticajem Ејодогоуа, fireba spomenuti naročito. N, A, Berdjajeva, i njegovu pažnje dostojnu knjigu »Smisao stvaralaštva, Mnogošta se u toj knjizi daje i osporiti, ali osnovni patos, — borba za savremenom kulturom evropskog čovečanstva, i oduševljen poziv da se na novim principima osnuje kultura —, neće proći a da ne ostavi za sobom traga, |

За Pjodorovim završavamo karakteristiku ruskih religijoznih mislilaca u kritici evropske kulture, i prelazimo na poslednju grupu mislilaca, u čijim kritikama dominira: svoje vrste istorijski naturalizam, Mislioci te grupe (Danjiljevski, Ljeontjev, savremeni »evrazijci«) takodje su i religijozni mislioci, ali njihova kritika evropske kulture ima u osnovi ne religijozne. mofive, već svesnost o »prirodnoj« osobenosti Rusije (ponekad i šireg slovenstva).

V. Zjenjboushi.

Politički pregled, Stara Evropa, i Nova Rusija,

„Cruena opasnost".

U vezi s kabinetskom krizom u Engleskoj, koja se svršila time da je Lojd-Džordž ostao na vlasti, ističemo nedavna održani govor Čerčilov, koji je zagovarao, u Parlamentu, koalicijonu vladu, Po mišljenju G, Ministra za Kolonije, predstoji Velikoj Britaniji, u nedalekoj budućnosti, opći boj izmedju državotvornih elemenata u zemlji

369 =