Nova Evropa
•
a koji su po narodnosti bili Srbohrvati i Slovenci, Pitanje je bilo utoliko otvoreno ukoliko bi ovi odvjetnici i bilježnici htjeli da vrše praksu bilo u kojoj od zemalja bivše Monarhije koje nijesu bile zastupane u bivšem carevinskom vijeću a koje su pripale našoj kraljevini (Hrvaiska, Slavonija, Bosna, Hercegovina, Vojvodina, Medjimurje), bilo pak u drugim dijelovima naše kraljevine — u Srbiji ili u Crnoj Gori.
To je pitanje riješeno zakonom o priznanju kvalifikativnih poбодађа za sticanje advokature i javnog bilježništva, od 30, jula 1919 (>»Službene Novine« br. 86, iz 1919), Prema tome zakonu, priznaje se advokatima i javnim bilježnicima, koji su (na dan stupanja istog zakona па snagu, 26. augusta 1919) vršili praksu u kojem dijelu bivše Austro-Ugarske koji nije pripao kraljevini Srba, Hrvata, i Slovenaca, a koji su po narodnosti Srbohrvati i Slovenci, da su stekli kvalifikativne pogodbe za ta zvanja za ono pravno područje naše kraljevine za koje se budu javili, i za koje ih Ministar Pravde primi,
Ova »lex in privos lata« važila je za šest mjeseci od dana sklo-
pljenog mira, te prema tome — računajući kao zadnji sklopljeni mir ugovor u Rapalu od 12, novembra 1920 — danas je već bespredmetna, Nekolicini ovih odvjefnika, koje je političko-teritorijalna sudbina dotadanjeg im prebivališta prisilila da napuste i upućene pisarne i domaća ognjišta, i da prekinu sa jednim ustaljenim i obezbijedjenim životom, snagom netom navedenog zakona priznate su od Ministra Pravde kvalifikativne pogodbe za sticanje advokature iu Hrvatskoj i Slavoniji, Ti su odvjetnici, u času sloma Austrougarske Monarhije, bili upisani u spiskovima kaznenih branilaca zemalja zastupanih na carevinskom vijeću, te su kao takovi, a u smislu zakona koji još i danas važe, imali kvalifikativne pogodbe propisane za zastupanje stranaka kod vrhovnog i kasacijonog suda za Dalmaciju, Istru, i Sloveniju, Na taj način, snagom pozitvnog zakona i usljed jednog odbijanja bivše hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade, nastale su ma području Banskog Stola u Zagrebu dvije grupe odvjetnika, od kojih jedna smije, u granicama pozitivnih zakonskih naredjenja, da vrši odvjetništvo kod svih nadleštava toga područja, i k tome još i kod Stola Sedmorice {odjeljenje B), recte kod vrhovnog i kasacijonog suda za Dalmaciju, Istru, i Sloveniju, a druga samo kod nadleštava za Hrvatsku i Slavoniju,
Kao što se vidi, takav posljedak nije proizišao usljed djelovanja spomenutog Vrhovnog Suda, a ni onih odvjetnika kojima je Ministar Pravde, na osnovu posebnog zakona, priznao kvalifikativne pogodbe za vršenje odvjetništva na pravnom području Banskog Stola u Zagrebu, Taj je posljedak nastupio kao logična posljedica 'stanovitih, netom iznesenih, premisa, koje nije izazvalo niti djeloVanje najvišeg sudskog nadleštva za Dalmaciju, Istru, i Sloveniju, niti ono spomenutih odvjetnika,
Dr. Hugo Werb. 157
== Првенства .