Nova Evropa

__ Ода Вганчахе (РоХипа) do naše prekomurske granice. stvorena je nova savezna država republike. Austrije, koja se sada zove »B u r· genlanda, Njena istočna strana sa Edenbursom {Oedenburg), prvo plebiscitno. područje, ostala je Magjarskoj, Od 240.000 stanovnika u Burgenlandu 70.000 su Hrvati, (Oko 25.000 Hrvata ostalo je pod Magjarima; za njih svećenici u Gjuru izdaju magjaronski list »Naša Domovina«), ; :

Do sloma Austro-Ugarske svijet nije znao skoro ništa o ovim Hrvatima zapadne Magjarske; a ni južni Sloveni, rasparčani kako bijahu, nisu se interesovali mnogo za njih, · Nakon sloma Austro. Ugarske, i za vrijeme plebiscita, Magjari i Austrijanci su se matjecali izmedju. sebe da privuku što veći broj Hrvata na svoju stranu. U tu je svrhu austrijski »Heimatsdienst« počeo izdgvati sedmičnik na hrvatskom jeziku, »Novi Glasi«, koji od plebiscita izlazi u Ajzenštatu (Eisenstadt).*) Za plebiscita, bargenlandski Hrvati su glasali za Republiku Austriju, Sada se, dakle, u njoj nalazi znatna slovenska manjina od 70.000 Hrvata, 100,000: Slovenaca, 500,000 Čehoslovaka i drugih Slovena, Burgenlandski Hrvati su пазеђел и 35, medjusobno razdeljenih, parohija, i pomiješani su sa Nijemcima, Uza sve te tako, teške prilike, njima je uspjelo održati se, Njihov jezik ostao je čišći od jezika hrvatskih naseobina u Moravskoj i u okolici Napulja.“) | pangermanski »Novi Glasi« moraju da računaju sa narodnim Oosje= ćanjem burgenlandskih Hrvata, te da prema tomu i pišu, Poznato je da u Beču imade od! novijega vremena odbor društva »Janušić« za burgenlandske Hrvate, Nije mi poznato, je li već počeo izdavati za njih list, kako se javljalo, Toliko o Burgenlandu,

Ako Hrvati u Burgenlandu, baš kao ni Česi u Beču, ne trpe političke progone, isto se ne može kazati o Slovencima u Koruškoj., Prije plebiscita, u novembru 1920, vlada Austrijske KRepublike svečano je obećala da će poštovati prava slovenačke manjine; ali to obećanje nije održala, ni u pogledu škola, ni u pogledu: dragih odredaba senžermenskoga ugovora o zaštiti manjina. Uza sva nasilja »Heimatsdiensta«, »Bauernbunda«, i raznih odroda, koruški Slovenci su izvojevali dva svoja narodna poslanika u koruški polkrajinski sabor; ali, uza sve to, nemaju nijednu od prijašnjih škola na svom jeziku, Ne dopušta im se da otvore ni svoje dvije privalne škole, kod Velikovca i Roža, -

Godine 1861 opstojala je u Koruškoj 21 potpuno slovenačka. škola, Austrijski državni zakon o školama {od godine 1870) imao je za njih rdjave posljedice, Na cirkular, poslat svim općinama, pred-

5) Tako je javio »Koroški Slovenec« {Beč), u svom broju od 19. арта 1922; i ovaj, članak izradjen je po podatcima koji su u, više navrata izašli u »Koroškom: З]оуенси« 1 »У епа т Гађуша« (Веб).

к“) Kao primjer neka posluži ovaj odlomak iz »Novih Glasova«: — »Nas Hervatov je prik. 70.000, tretji del stanovnikov. vse države, Ako smo vsi zednake volje i čudi, kad. je od nas deržavnih Hervatoyv. rič, ondam moramo sve drugo na stran verč i neg. na ono, mislit, da moramo čversto skupa deržat va naših deržayvnih: poslih,« >

208