Nova Evropa

Što se samoga dosadanjega. uspjeha tiče, možemo reći, da u radu na osnivanju seljačkih sokolskih organizacija najviše radi Zagrebačka Sokolska Župa, Njeno posavsko okružje u Sloveniji ima već nekoliko vrlo dobrih sokolskih jedinica, a sokolska društva u Pakracu i Glini broje kojih desetak sokolskih četa na selima, kao svoja odjeljenja, koja imaju na 300 članova vježbača, Lijepa četa зеђакаsokola sudjelovala je već na sletu Zagrebačke Sokolske Župe, a još veća će sudjelovati na svesokolskom sletu u Ljubljani, Dana 2. 8, 1922, održaće se prvi Slet Seljačkih Sokola, u selu Vlaović (kotara Gline), na kojemu će sudjelovati sokolske čete okolnih sela (Bačuga, Vlaović, Bijelevode, Dragotina, Čemernica, Bović, Slavsko polje, Klasnić, Brezovo polje, i Mali Gradac), Nastupiće sa vježbama i seljaci-sokoli i djeca osnovnih škola iz sela Vlaović i Bačuga,

Same organizacije seljačkih sokola provode se, zasada, tako da se upisuju samo oni koji se prijave u četu da vježbaju; osim izvršujućih članova, dakle, drugih tu nema, Tako bi trebalo da je i u sokolskim društvima po varošima, Budući da svaka četa na selu potrebuje upute, i na početku rada a i kasnije, to se sve sokolske čete jednog okoliša smatraju kao ogranci najbližega sokolskog društva u gradu, dok samostalno ne ojačaju te ne postanu izravno članom sokolske župe, Ima nedostataka u pogledu jedinstvene komande, i u stvari vanjskih znakova koje nose seljaci-sokoli, u pogledu kap4, organizacije putovanja na sletove i prehrane, i t, d.; ali te će se teškoće sve s vremenom prebroditi, Kada smo opet dobili jaku volju i oduševljenje za sokolstvo, sve će ostalo doći samo sobom,

Veliko je djelo pred nama, — treba i velikoga truda; ali sokoli ne žale trud, Radimo svi i svuda na osnivanju sokolskih četa па selima, jer time koristimo koliko sokolstvu toliko i ujedinjenom narodu, i svojoj narodnoj državi, :

Milan Melihboš, podstarešina Zagrebačke Župe,

Herceg-Bosna ı sokolstvo,

U dvema našim provincijama, koje su odavna živele svojim Oosobenim životom, dalekim od zapadnoevropske kulture, a u sklopu bivše Monarhije tavorile svoje dane pod jednim naročitim političkim režimom, nije sokolstvo u Bosni i Hercegovini moglo nikako da dodje до зуоба jasnog izražaja, Kao nacijonalna i borbeno predisponovana organizacija, ono nije bilo rado gledano od okupatorske vlasti, Izrazita nacijonalnost (bilo to hrvatska ili srpska) bila je u dijametralnoj oprečnosti prema Kalajevu bosanskom režimu, i stvaranju specijalnog bosanskog tipa medju nama, Zato se osnivanje prvih sokolskih društava hrvatskog imena po našim većim varošima iz početka samo toleriralo, a prva pojava srpskih gfimnastičkih društava direktno gušila, Slučaj u Foči (godine 1893) klasičan je primer zato, i zaustavlja razmah sokolske misli za punih deset godina, Banjalučki

331