Nova Evropa

zabilježimo: Aleksandar Savine-Džinić prikazao nam je usmenim predavanjem fe pjevanjem uz klavir svoju operu »Ksenija, koja ćemo -doskora čuti i sa pozornice, Prije premijere »Parsifala«, pripremio je G. M, Saks publiku predavanjem na muzički, a G. M. Marjanović na filozoisko-etički sadržaj ovoga značajnoga djela. Još jedna pojava potvrdjuje razumijevanje naše publike za muzička pitanja — tf. zv., »Jutarnji koncert i« što ih redovito svake nedjelje priredjue Hrvatski zemaljski glazbeni Zavod, to naše zaslužno i najstarije muzičko društvo. Uz popularne cijene zavedeni su oni prošle sezone, kao pokušaj da se širokim slojevima naše inteligencije pruže ozbiljni duševni užici, Za kratko vrijemć ovi su se koncerti toliko alirmirali, da danas već ne možemo ni zamisliti glazbeni život u Zagrebu bez njih, Glavna zasluga za ovaj umjetnički uspjeh pripada Prof, Dru, Arturu Šnajder u, —

Od stranih umjetnika posjetili su nas pijanisti Ј, теterling, P. Qeingartem,i gdjica R; Frankl, koje je medjuim sve daleko natkrilio A, Hoehn; zatim guslač Feurmann ı ćelista Bux ba um, Ruska koncertna pjevačica visoke muzičke kulture gdja Lila Musatova-Kuljženko pjevala je više puta i naišla na lijepo priznanje, Nastupili su, osim toga, bečki bariton F ischer i tenor K. Fischer-Niemann, sa osrednjim, a H, D uban i W. Steiner sa velikim uspjehom; Što krivnjom pjevača a žto krivnjom koncerthog agenta, otklonila je publika energično ruskog tenora Smirnova, Ako još spomenemo a kademiju prigodom poljskog narodnog blagdana, pri kojoj smo od ovdašnjih poljskih pjevača i Jure Tkalčiča čuli isključivo djela poljskih autora, ispunili smo, držimo, savjesno dužnost kroničara. Preostaje još da ispunimo, ukratko, i dužnost kritičkog posmatrača,

Najveći postotak navedenih muzičkih priredaba otpada na jesen; nesravnjeno redji koncerti su u zimu, a u proljeće gotovo sasvim prestaje koncertni život u Zagrebu, sa jednim izuzetkom »Jutarnjih Копсегаћа«, čiji delicit pokriva požrtvovnost Glazbenoga Zavoda. Režijski troškovi kod priredjivanja koncerata ogromni su; ali su nesnošljivi, upravo ubitačni, državni Pp orezi i gradski nameti na ozbiljnu umjetnost, Dok drugi narodi podupiru svoju kulturu stipendijama, počasnim honorarima, propagandom, itd., od nas se kulturni rad — kamo svakako spadaju serijozni koncerti u najboljem smislu — oporezuje sa 307 od bruto-prihoda! Krajnje je vrijeme, držimo, da oni državni i gradski organi, koji su odgovorni za prosvjetu i napredak kulture, otvore odnosnim fHskusima oči, i dokažu im, da ozbiljne umjetničke priredbe nisu nikakova luksuzna zabava, i nikakovo nepotrebno razonodjavanje, te ne mogu biti stavljeni pod istu poreznu taksu kao koncerti u restoranima i po kavanama, kao varijeteji ili kabareti! (I novine bi morale uzeti u obzir ovu razliku kod cijena za reklamu.) Razorne posljedice ovakog porezovanja pokazala je već ova sezona: na početku svi pozvani pripremaju koncerte, ali opeku si prste i izgube od svoje sirotinje, — pa nikad više! Jedni idu u inozemstvo, drugi se uklanjaju u sporedna zva-–

107