Nova Evropa

uvrstiti G. Stepanović, To je šteta i za njega lično i za zemlju. Ova knjiga ima jedan jedini mali uspeh: katalog biblijoteke Lige Naroda obogaćen je jednom numerom; fa numera je pod rubrikom naše države, Možda je pisac samo to i hteo: ispunio je jednu patrijotsku dužnost, | Mi žalimo što prvi rad G. Stepanovića ne možemo da pohvalimo, Ima blagorodnih i blagonaklonih ljudi koji drže da početnike treba ohrabriti pa ma i ne bili na visini, To shvatanje izgleda nama pogrešno, Jer kad je jedan početnik nepismen, bez ukusa, i bez talenta, objektivna kritika ne može i ne sme da ga izvini, Prema mladim piscima ne treba, doduše, biti prekomerno strog; ali treba doneti prav i čist sud o njihovoj vrednosti, Tim pre, što ionako »kritika nije nikada ubila ono što treba da živi«, po rečima Sent Beva.

Dr. M. Milković.

Zbornik naučnih rasprava juridičkog fakulteta u Ljubljani.

Godine 1919 osnovani ljubljanski Univerzitet, najmladja naša jugoslovenska visoka škola, razvio se za kratko vreme od tri Jodine vrlo lepo, unatoč velikim materijalnim i organizacijonim teškoćama, i unatoč tome što merodavni faktori nisu pokazali dosta razumevanja za važnost te najzapadnije kulturne tačke za našu državu. Medju ostalim fakultetima i juridički je vršio nesamo svoj pedagoški poziv nego je i naučnim delima svojih članova pridoneo razvoju moderne pravne i ekonomske nauke. Najboljim dokazom zato jesu dva бода »Zbornika naučnih rasprava«, što ih izdaje profesorski zbor juridičkog fakulteta, Nije ovde mesto da bismo se upuštali u ocenu tih rasprava, ali želimo da bar upozorimo na naslove, koji pokazuju da su tu naučno obradjeni vrlo različiti i sasvim aktuelni problemi, Autori su sami profesori na ljubljanskom Univerzitetu,

Prvo godište (1920—1921), ima na 300 stranica, te sadrži ove гаsprave: Aleksander Bilimović: »Nekoliko misli o narodno-Sospodar-– skoj nauci«; Metod Dolenc: »Pravosudje kod novomeštanskog inkorporiranog ureda nemačkog viteškog reda u godinama 172i do 1722; Mihail Jasinski: »Šta je najpotrebnije za slovenačku uporednu pravnu istoriju?«; Gregor Krek: »Važnost rimskog prava nekad i sad«; Rado Kušej: »Codex iuris canonici, i njeBova važnost za crkvu i državu«; Stanko Lapajne : »Kolizijske norme civilnoga medjupokrajinskog prava u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca«; Leonid Pitamic: »Novi pravci u pravnoj filozofijie; Anton Skumović: »O dokaznoj moći trgovačkih knjiga«; Milan Škerlj: »Uredba u zaštiti industrijske svojine«.

Drugo godište (1921—1922), koje je izašlo ovih dana, ima na 200 stranica, sa ovim raspravama: Ivan Žolger: »Kršenje medjunarodnih obaveza i njegove pravne posledice« (medjunarodna krivica); Leonid Pitamic: »Državno i medjudržavno pravo pod vidom jedinstvenog sistema«; Stanko Lapajne: »Medjudržavno i medjupokrajinsko stečajno pravo kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca«; Rado Kušej: »Posledice državnog prevrata na polju paironatskog prava«; Metod Dolenc:

196