Nova Evropa

Dellacijona politika naših vodećih faktora nije pošla ni jednim od gore navedenih puteva, Niti su zavedeni posebni porezi, niti raspisani slobodni ili prisilni zajmovi, a nije se ni smanjivala nominalna vrednost naših novčanica, Oni su, u uverenju da je eskompt menica kod Narodne Banke prevelik, i da je Narodna Banka u svojoj kreditnoj politici izašla predaleko ususret našoj privredi — fime što je dozvolila da se eskompt menica popne na skoro milijardu i po dinara _— dali znak na uzmak, Narodna Banka, nešto iz vlastite inicijative, a više pod uticajem nove Hnansijalne politike Ministarstva Finansija, nesamo da ne dozvoljava daljnje eskomptne kredite nego je počela da bezobzirno reducira i već podeljene kredite, Za prvo vreme provedena je redukcija od 107 već odobrenih kredita, a u najskorijoj. budućnosti imalo bi da usledi još veće reduciranje. Neposredne posledice te nove deflacijone politike već smo osetili —: potpuna imobilnost na novčanom tržištu, nestašica gotova novca, Као 1 početak jedne znaine krize celokupne naše privrede,

Pre nego što bismo prešli da u pojedinostima rasmotrimo proБете naše deflacije, treba da se za čas zaustavimo na našoj sadašnjoj valutnoj situaciji, Ako mi danas naš dinar uporedimo sa vrednošću onih valuta na koje rat nije katastrofalno delovao — kao što su, naprimer, dolar ili švajcarski franak — naći ćemo, da naš današnji dinar reprezentuje tek nešto preko jedne dvadesetine svoje predratne vrednosti, Taj nesrazmer u vrednosti izmedju predratno6š i današnjeg dinara ne sme se dubiti iz vida, ako hoćemo da pravilno sudimo o našoj finansijskoj, odnosno o našoj valutarnoj situaciji, Mnoge sume, koje danas prelaze u milijarde i izgledaju basnoslovne, redukovane na svoju stvarnu i pravu vrednost daju sasvim drugu sliku nego što se to na prvi pogled čini, Ako, naprimer, iznos novčanica koje su došle u promet tokomi zadnjih godina reduciramo na njihovu pravu vrednost, tojest ako ih pretvorimo recimo u Švajcarske franke {prema kursu onoga dana kada to reduciranje izvodimo), naći ćemo da je naš faktični opticaj, iako je nominalno rastao, u stvari sve više padao, Evo kako to izgleda u brojevima:

Perijod: Kurs dinara Opticaj u milijonima u Cirihu: dinara: švajcarskih franaka: koncem 1920; 0,20 | 3.344 668 _ око ројоуте 1921: 0,16 3.145 600 Копсет 1921: 0.08 4.688 375 oko polovine 1922: 0.067 4,808 322 koncem 1922 ; 0.054 5,039 212 155 0017 1023) 0,055 5,379 295

Ako dakle proniknemo u ove cifre, dolazimo do čudnog zaključka, da je faktični opticaj kod nas iz dana u dan padao, tako da koncem 1922 naš stvarni opticaj ne iznosi niti polovinu od onoga što je iznosio koncem godine 1920, A ako kao bazu preračunavanja ne uzmemo

319