Nova Evropa, 11. 10. 1923., str. 61

dinara, Ove realizacije nisu usamljene.) Ova se težnja ima pozdravili kao vidan dokaz bankarske savesnosti, kojoj se naročito ima zahvaliti današnja solidna pozicija beogradskih novčanih zavoda,

U nepokretnosti i industrijska preduzeća uložili su beogradski novčani zavodi u toku 1922 godine 215 milijona dinara, a u 1921 dodini bili su uložili 107'» milijona, dakle dvaputa više nego 1921, __a ako se uzme u obzir, da su se i vlastita sredstva novčanih zavoda

u 1922 godini povećala za dva puta prema. 1921 godini, onda je odnos izmedju ovih plasiranih suma i vlastitih sredstava u 1922 godini ostao isti kao u 1921 godini. Obaveza zidanja nepokretnosti teško je pogodila novčane zavode u Beogradu, s obzirom na preteranu skupoću terena i gradjevinskog materijala. Ipak, danas u Beogradu najlepše zgrade pripadaju novčanim zavodima : Izvozna Banka, Beogradska Založna Banka, Zemaljska Banka, Činovnička Banka, Jadranska Banka, i t. d, i druge koje još nisu završene, — Što se liče plasiranja u industrijska preduzeća, beogradski novčani zavodi u toku prošle godine, kao i u toku ove godine, nisu pokazivali veliko interesovanje za ovu vrstu poslova, izuzev nekoliko njih, kao što su Prva Srpska Zemljoradnička Banka i Beogradska Ujedinjena Banka. Oni su više pribegavali. finansiranju industrijskih preduzeća putem kratkoročnih kredita, zadovoljavajući time potrebe industrije za obrinim kapitalima. U dobu opšte nestašice kapitala ovo je uzdržavanje razumljivo i opravdano.

Da je nestašica kapitala doista osetno pogodila novčane zavode u Beogradu najbolje pokazuje pozicija blagajnica, Kod 48 beogradskih zavoda blagajnica je na kraju 1921 godine iznosila nešto više od 74 milijona dinara, podrazumevajući tu i žiro-račune. kod Narodne Banke, A krajem 1922 godine, kod 64 beogradske banke, · blagajnica je ukupno iznosila 48'» milijona dinara. Tražnja dinara bila je velika — i ona i dan danji traje —, tako velika, da disponibilitet banaka nije bio u stanju da izadje ususret potrebama te tražnje. Sa ovom intenzivnom tražnjom, koja je prirodna posledica bujanja naše nacijonalne privrede, došla je restrikcija kredita kod Narodne Banke, i time je izazvana novčana kriza, u vidu visoke kamatne stope, Da li je ovo jedini uzrok, koji je izazvao novčanu krizu kod nas, to Je pitanje, koje su mnogi stručnjaci u javnosti pretresali, Naročito ројеdini zagrebački privredni dnevni listovi i časopisi dali su dragocene priloge tumačenju ovog problema. Mi se na ovom predmetu nećemo zadržavati, jer Je on u vezi sa celim našim poratnim stanjem, i celom zemaljskom privredom, te prema tome je zadatak posebnih studija. Ono što nas specijalno interesuje u ovom momentu, io је pitanje: da li novčani zavodi imaju neke specijalne koristi od današnje visoke kamatne stope ? Za stručnjake ovo je pitanje naravno naivno, jer se na njega može odgovoriti samo jednim imperativnim ne: medjutim, za šire mase i nestručnjake nema ništa prirodnije do ubedjenje, da od visoke kamatne stope jedino novčani zavodi imaju ogromne koristi, Da vidimo malo, koliko ovo popularno mišljenje

odgovara stvarnosti.

365