Nova Evropa

Pisac ovih redova uzeo je 40 bilansa najvećih beogradskih banaka, o njihovu radu u 1921 i 1922 godini, i iz njih je izvukao visinu režijskih troškova odnosnih godina, Za 1921 godinu dobio je cifru 20,329.439, a za 1922 godinu cifru 38,184.155. Razlika je ogromna, te su komentari nepotrebni, Ipak, u korist veće jasnoće potrebno je malo objašnjenja, Ovo povećanje režijskih bankarskih troškova nije svojstveno samo beogradskim novčanim zavodima. Ono je opšte. Uzećemo za primer Prvu Hrvatsku Štedionicu iz Zagreba, Po njenoj bilansi za 1921 godinu, njeni režijski troškovi iznose 8,761,143 dinara, a za 1922 godinu 15,640,858 dinara. Šta to znači? Znači, da sakupljanje i čavanje kapitala košta danas novčane zavode gotovo dva puta više nego u 1921 godini, Kao što svaka stvar, koja je predmet irgovine, ima svoju cenu koštanja, tako isto i kapitali, koji su predmet bankarskog rada, imaju svoju cenu koštanja. Cena svakog predmeta koji je u prometu odredjena je: cenom koštanja t. j. proizvodjačkim troškovima, i zakonom ponude i tražnje, Banke su ustanove koje vode trgovinu kapitalom, ili tačnije rečeno kreditom, Ako se režija tih kapitala od jedne godine na drugu podvostručava, onda po opštem principu frgovačkog prometa i cena kapitala mora biti veća. Ako se uz to još desi da je njegova tražnja veća nego obično, onda i to deluje silom ekonomskih zakona na vrednost kapitala, odnosno na visinu kamatne stope, Da bi se veća suma kapitala prikupila u jednoj opštoj nestašici novca, plaća se veća kamatna stopa ulagačima na uložne knjižice ili po tekućim računima; diferencijom kamatne stope, koju novčani zavodi isplaćuju i naplaćuju, imaju da se pokriju uvećani režijski troškovi, da se osigura akcijonarima izvestan prinos na priloženi kapital, da se odgovori zahtevima statuta o otpisu i o rezervnom fondu, i t. d. Pod takvim okolnostima jasno Je, da su novčani zavodi danas prinudjeni, usled pada dinarske kupovne vrednosti, da naplaćuju veću kamatnu stopu komitenlima, Jer od visine kamatne stope zavisi njihova dalja egzistencija. Najzad, ne treba zaboraviti ni nato, da su novčani zavodi nezavisna tela, i da medju njima vlada jaka konkurencija, tojest da medju njima ne postoji nikakav sporazum o naplaćivanju kamatne stope; a poznato je, da se kao jedna od prvih posledica konkurencije javlja obaranje cena, u ovom slučaju kamatne stope. Zato danas, kada je reč o visokoj kamatnoj stopi, koju novčani zavodi naplaćuju poslovnom svetu, treba uzeti u rasmatranje sve ove razloge a. ne proglašavati banke odmah zelenaškim jazbinama.

Ono što mnogi nikako ne mogu da razumeju i odobre, to je razlika izmedju kamatne stope koju Narodna Banka naplaćuje novčanim zavodima za date kredite, i stope koju ovi maplaćuju svojim komitentima, Mnogi se pitaju revoltirani: kako to može da bude, da se bankama daje novac po 6%, a one da naplaćuju 20% i preko 20%? |I ovde težište problema leži u visini režijskih troškova, koji su u tesnoj vezi sa vrednošću domaće valute, Kada bi Narodna Banka dala veće kredite novčanim zavodima, a zadržala istu zvaničnu stopu, onda bi privatna stopa bila pouzdano mnogo niža; u

366