Nova Evropa

proleterske stranke, 1 tek posle ovoga, on prelazi na rešavanje nacijonalnog pitanja u Jugoslaviji, Та njega su Srbi, Hrvati, i Slovenci tri naroda, tri nacije, — »tri tako srodna naroda«, Oni su tri nacije, jer su bez zajednice teritorije, ekonomskog života, jezika, i kulture, Ali zašto su tri naroda, zašto i u etnodrafskom pogledu znače trojstvo, to nije hteo da objasni,

Da li je teorija o narodnom jedinstvu Srba, Hrvata, i Slovenaca srpska teorija i, u stvari, maska srpskog imperijalizma? Da li je srpska buržoazija zaista uspela da mobiliše za sebe dežavnu politiku, koja je danas samo sredstvo njene klasne restauracije, i da li je današnja država na sve moguće načine favorizirala razvitak srpskog kapitala i industrijalizaciju srpskih oblasti? Nesumnjivo, ovde зе G. Marković najvećma prebacio, Pre svega, tvorac teorije o narodnom jedinstvu Jugoslovena jeste vanklasna, medjuplemenska, neprekidna i večna jugoslovenska inteligencija, koja se postepeno pela i danas stoji na samom vrhu jugoslovenske misli, Ona je, prva, plemensko šovinističko besnilo razdolitila, i jedan arhireakcijonaran politički proces, vekovima stvaran i još potpirivan sa strane, preokrenula u progres, u ideju jedinstva,

Zatim, netačno je reći, da je država sredstvo u rukama srpske buržoazije, Od majske operacije 1903, Kraljevina Srbija posvećuje pažnju zaštiti domaće industrije, u smislu Listove doktrine, Zaštitna, često prohibitivna, carina dovela je fabričku industriju bivše Srbije u fazu cvetanja, kada je buknuo Bal kanski Rat i prekinuo njeno napredovanje. Ža vreme Svetskoga Rata, usled najezde neprijatelja i okupacijonog režima, srbijanska lTabrička industrija uništena je sva, Po ujedinjenju, ekonomska politika negdažnje Kraljevine Srbije postala je ekomomnom politikom Jugoslavije. Nerazvijena za života Austrougarske, usled supremacije austrijske i češke industrije, prečanska industrija živahnula je po oslobodjenju, i počela пеsmetano da se razvija, jer zaštitni carinski zid nove države odgurnuo je za svagda nadmoćnog severnog takmaca, Srbijanska fabrička industrija stoji danas prema »prečanskoj« industriji kao što je, pre Rata, »prečanska« industrija stajala prema austro-češkoj industriji, Zbog ovog nejednakog rivalstva, srbijanska fabrička industrija obnovljena je danas svega za 40%, Zbog toga pak, što je ekonomna politika Srbije postala ekonomnom politikom Jugoslavije, danas industrija u novoовјођодјепшт krajevima stoji na visini na koju se dosada nije još nikad popela,

Državnu vlast, dosada bar, nije uspela srbijanska industrijska klasa da iskoristi za svoju obnovu, U tome pogledu, pe

215